Sanski Most

VIJESTI IZ SANSKOG MOSTA

SMJEŠTAJ

GASTRO

Sanski Most, grb

Naziv: Sanski Most
Općina: Sanski Most
Površina: 781 km2

Stanovništvo: nema aktuelnih podataka

Entitet: Federacija BiH
Kanton: Unsko-sanski
Država: Bosna i Hercegovina

Sanski Most je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, u sastavu Unsko-sanskog kantona. Sanski Most sa okolinom nalazi se u srednjem toku rijeke Sane, okružen planinskim masivima Grmeča (koji se proteže 70 km sredinom Bosanske Krajine), Behremaginice, i Muleža.

Sanski Most

Na području opštine se uz rijeku Sanu nalazi još osam riječica: Sanicu, Blihu, Dabar, Japru, Zdenu, Majdansku Rijeku, Sasinku i Kozicu, te nekoliko kraćih ponornica. Banja Ilidza, nedaleko od Sanskog Mosta, poznato je lječilište termalne vode.

Cijelo ovo područje općine s obzirom na ispresjecanost riječnim tokovima i malim nadmorskim visinama je veoma prohodno, pa čak i sama planina Grmeč. Sanski Most pripada području kontinentalne klime sa srednjim temperaturama od 10 do 11 stupnjeva Celzijusa.

Općina Sanski Most je 1991. godine imala 60,119 stanovnika, dok je u samom gradu živjelo 14.453 stanovnika. Na području opštine se nalazi sedam osnovnih škola, tri srednje škole: gimnazija Sanski Most, MSŠ Sanski Most, te srednja poljoprivredna škola Sanus Futurum.

Sana, Sanski Most

Područje sanske općine bilo je naseljeno i u predhistoriji na sto ukazuju brojna nalazista, a tome je pogodovao povoljan geografski te klimatski položaj. Brojnost lokaliteta sa ostacima materijalne kulture stanovnika pokazuje da je ovo podrucje bilo nastanjeno u kontinuitetu skoro 4000 godina. O ranom srednjem vijeku sve do XIII vijeka nema nikakvih pisanih tragova. Prvi dokument datira iz 1244. godine, riječ je o listinama Bele IV u kojima se spominje ovo područje. Dosadašnji radovi historičara potvrđuju da je ovo područje, najprije kratko vrijeme, pripadalo Hrvatskoj, a potom srednjovijekovnoj bosanskoj državi. 1499. godine Osmanlije su zauzele ovo područje, a Kamengrad postaje jedno od njihovih glavnih uporista. Historija sanskog područja u prva tri vijeka turske vladavine je veoma malo istražena.

Sanski Most

Dolaskom na ove prostore Austro-Ugarska je provela i novu administrativnu podjelu na kotare ( srezove ) i okruge. Prema jednom popisu stanovništva iz 1910. godine kotar Sanski Most je imo površinu od 1.017 km 2 , dvije gradske općine ( Sanski Most i Stari Majdan ) te 38.422 stanovnika. Već prvih godina austro-ugarske okupacije, na desnoj obali Sane,u dijelu grada zvanom «Sana carsija» izgrađene su zgrade za kotarski ured i kotarski sud, zgrada žandarmerije, škola, i zanatske radnje. U tom periodu izgradjen je i novi drveni most na rijeci Sani, koji je povezivao stari dio grada sa novom čarsijom.

U toku II svjetskog rata na ovim područjima došlo je do masovnijeg odziva stanovništva u borbi protiv fašizma, dok se u gradu u tom periodu desio vrlo bitan događaj za BiH, riječ je o Drugom zasjedanju ZAVNOBIH- a u Sanskom Mostu (30.6.-2.7.1944.). Po završetku II svjetskog rata krenulo se u obnovu porušenog grada, te prema jednom članku Enciklopedije Jugoslavije iz 1968. godine je zapisano: ” Sanski Most, varoš i središte općine u srezu Banja Luka. Leži na 158 m nadmorske visine. Ima pilanu, građevinsko i električno preduzeće, tvornicu panel ploča, ciglanu, rudnik uglja u Kamengradu, te stovarište duhana. Kroz Sanski Most prolazi uskotračna pruga Prijedor-Drvar-Lička Kaldrma “.