Kreševo

VIJESTI IZ KREŠEVA

SMJEŠTAJ U KREŠEVU

GASTRO U KREŠEVU

 

Kreševo grb

Naziv: Kreševo
Općina: Kreševo
Površina: 149 km²
Stanovništvo: nema aktuelnih podataka

Entitet: Federacija BiH
Kanton: Srednjobosanski
Država: Bosna i Hercegovina

 

Kreševo

Kreševo je stari bosanski kraljevski grad u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, poznat po glasovitom Franjevačkom samostanu iz 14. vijeka.

Kreševska općina prostire se na 150 km, a graniči sa općinama Kiseljak, Fojnica, Konjic i Hadžići.

Srednjobosanski gradić istoimene općine, Kreševo, smješten je 55 km sjeverozapadno od Sarajeva. Grad Kreševo smješten je uz obale rijeke Kreševčice, a nadmorska visina mu je 640 m. U pisanim dokumentima mjesto Kreševo, se spominje prvi put 1435. godine, a u 15. vijeku Kreševo je jedna od rezidencija bosanskih kraljeva, s kraljevskim dvorom i utvrdom.

U osmanlijsko doba Kreševo je, uz Vareš, glavno središte bosanske metalurgije i njeguje dobre trgovačke veze s Dubrovnikom. Od vremena samostalnosti bosanske države do danas održala se tradicija kovačkog obrta u Kreševu. U gradiću Kreševo, je radila fabrika kovanog alata “Čelik Kreševo” i ćilimara.

Kreševo je poznato po rudnicima barita, željeza, bakra, srebra i žive. Cijelo područje općine Kreševo izuzetno je lijepo zbog visokih grebena, brda i planina: Čubren, Berberuša, Volujak, Lopata, Trebac, Inač, Meorsje, Bitovinja. Visoke bukove, hrastove, grabove i jelove sume cine 70% prostora općine Kreševo.

Kreševo samostan

Kreševo je u historiji poznato po svome drevnom franjevačkom samostanu, koji se prvi put spominje sredinom 14. vijeka. U samostanskoj biblioteci danas se čuva samo jedna inkunabula i to Strabonova Geographia iz 1480. godine. Biblioteka samostana Kresevo sadrži i niz djela o metalnim obrtima.

U arhivu je značajna zbirka pisama uglednih osoba političkog, kulturnog i crkvenog života iz 19. vijeka. Vrijedna je i zbirka umjetnina iz starijeg i novijeg doba. Na području općine Kreševo su dvije rimokatoličke župe, Kreševo i Deževice. Župa Kreševo djeluje od 14. vijeka, a pred rat u Bosni i Hercegovini brojila je 4058 vjernika.