13.03 – Dogodilo se na današnji dan – Umro pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost

1325. – Asteci su osnovali svoju naseobinu Tenočtitlan, kasnije prijestonicu Asteškog carstva, na mjestu gde je današnji grad Siudad Meksiko.

1572. – U Starigradu na otoku Hvar umro Petar Hektorović, autor spjeva “Ribanje i ribarsko prigovaranje”, izuzetno vrijednog književno-historijskog dokumenta u kojem je Hektorović, pored autobiografskih, zabilježio i dragocjene etnografske podatke, kao i neke narodne lirske i epske pjesme.

1733. – Rođen je engleski hemičar i filozof Joseph Priestley, koji je otkrio kisik, amonijak, klorovodik, azot-oksid, ugljen-dioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvjetitelja – vjerovao je u besmrtnost duše. Djela: “Hartlijeva teorija o ljudskom duhu na principima asocijacije ideja”, “Slobodni razgovori o materijalističkim učenjima”, “Sokrat i Isus”, “Istorija i sadašnje stanje elektriciteta”.

1781. – Engleski astronom njemačkog porijekla William Herschel otkrio je Uran, sedmu planetu Sunčevog sistema.

1848. – Dan poslije masovnih demonstracija u Beču, pao je policijsko-apsolutistički režim kancelara Klemensa Metternicha. Kancelar je pobjegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnjevnih Bečlija koje su opkolile dvor car Ferdinand Prvi je obećao ustav.

1865. – Tokom Američkog građanskog rata, Kongres Konfederacije, pod predsjednikom Jeffersonom Davisom, žestokim protivnikom ukidanja ropstva, donio je zakon kojim je robovima dozvoljeno, u zamjenu za slobodu, da budu vojnici u južnjačkoj armiji.

1881. – U atentatu u Petrogradu ubijen je ruski car Alksandar II. Atentat su izvršili članovi tajnog udruženja “Narodna volja”.

1895. – U New Yorku je izgorjela laboratorija pronalazača Nikole Tesle i tako je nestala ogromna naučna baština koju je on godinama stvarao.

1913. – Kanbera postala glavni grad Australije.

1933. – Hitlerova vlada osnovala novo ministarstvo u Berlinu, nazvano Ministarstvo narodnog prosvjećivanja i propagande, a za ministra je postavljen Joseph Goebbels. Jedna od prvih akcija novog ministarstva bilo je spaljivanje oko 20.000 knjiga židovskih i antinacističkih autora.

1946. – Snage jugoslovenske službe Državne sigurnosti uhapsile su u selu Repuševići Dragoljuba Mihailovića Dražu, komandanta četničkih snaga u Drugom svjetskom ratu.

1975. – Umro je južnoslavenski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Grazu, doktorirao istoriju u Grazu 1924. djelom “Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine”. U Prvom svjetskom ratu je hapšen i interniran, između dva svjetska rata bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu, a poslije Drugog svjetskog rata je živio u Beogradu. U mladosti je pisao pjesme (“Ex ponto”, “Nemiri”, “Lirika”). Pripovjedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac istorije Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u suštinske probleme egzistencije i umijećem da sugestivnom magijom riječi dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vijekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osjećanja svijeta, podigao je monumentalnu književnu građevinu, posebno romanima “Na Drini ćuprija”, “Travnička hronika”, “Gospođica”, “Prokleta avlija”, “Omer-paša Latas” (nedovršen). Ostala djela: zbirke pripovijedaka “Nemirna godina”, “Žeđ”, “Jelena, žena koje nema”, “Znakovi”, “Deca”, “Kuća na osami”, putopisi i skice “Staze, lica, predeli”, meditativna proza “Znakovi pored puta”, “Eseji, kritike, članci I i II”, “Sveske”.

1986. – Astronauti Vladimir Solovjov i Leonid Kizim postali su prvi članovi posade sovjetske astronautske stanice “Mir“.

1990. – Sovjetski parlament izglasao je okončanje 72-godišnjeg monopola na vlast Komunističke partije.

2000. – Pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Hagu počelo je suđenje generalu VRS Radislavu Krstiću, koji je optužen za “genocid, zločine prema čovječnosti i kršenje ljudskog prava i običaja ratovanja u Srebrenici”.

2001. – Bivši gradonačelnik Bosanskog Šamca Blagoje Simić, protiv kojeg je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 1995. za zločine počinjene tokom rata u BiH 1992 – 1995, dobrovoljno se predao Sudu u Haagu. Osuđen je 2007. na 15 godina zatvora.

2002. – Vlada Angole proglasila jednostrano primirje u 27-godišnjem građanskom ratu sa pobunjenicima – pripadnicima Nacionalne unije za nezavisnost Angole (UNITA).

2004. – Umro austrijski kardinal Franz König, poznat po zaslugama u povezivanju vjera. Na njegovu inicijativu 1964. osnovana je Fondacija Pro orijente, koja se bavi dijalogom između Rimokatoličke i Pravoslavne crkve.

2013. – U Vatikanu izabran papa Franjo (lat. Franciscus) kao nasljednik Benedicta XVI, koji je 28. februara podnio ostavku. Prvi je papa isusovac i prvi papa iz Argentine i južne hemisfere. On je 266. poglavar Katoličke crkve.

2017. – Poznati kosovski advokat i bivši političar Azem Vllasi ranjen je u ruku ispred svoje kuće u Prištini. Na njega je pucao M. J. (1956), klijent kojeg je Vllasi odbio da zastupa u jednom predmetu.

Posted by on 2023-03-13. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login