15.03 – Dogodilo se na današnji dan – Trupe nacističke Njemačke ušle u Prag i okupirale Češku, a sutradan je Slovačka, prema direktivi Adolfa Hitlera, proglašena za “nezavisnu državu”, čime je ostvaren njegov plan za pokoravanje Čehoslovačke

44. p.n.e. – Julija Cezara ubila je grupa senatora prilikom ulaska u senat. Uboden je noževima 23 puta, a na čelu urote bili su Marko Junije Brut, Gaj Kasije Longin i Gaj Trebonije.

1493. – Christopher Columbus vratio se u Španiju nakon prvog putovanja u Ameriku.

1776. – Kongres SAD donio odluku o ukidanju zavisnosti od britanske krune.

1830. – Rođen je njemački književnik Paul von Heyse.

1848. – U Pešti je izbila Mađarska revolucija koja je pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalaca imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost. Vođa borbe bio je Lajos Kossuth, a revoluciju je predvodila skupina studenata na čelu sa Sandorom Petofijem. Od Beča se zahtijevaju veće ovlasti sabora, ukidanje kmetstva i vraćanje mađarskih vojnika u domovinu sa talijanskog ratišta. Monarhija prihvaća uvjete, a Mađari dobivaju vladu koju imenuje njihov sabor te velike ovlasti sabora.

1886. – Rođen ruski revolucionar Sergej Mironovič Kostrikov, poznat kao Sergej Mironovič Kirov, čije je ubistvo u Lenjingradu 1934. sovjetski diktator Josif Staljin iskoristio kao povod da otpočne masovne čistke. Boljševik je postao 1904. i kao profesionalni revolucionar je učestvovao u revolucijama 1905. i u Februarskoj i Oktobarskoj revoluciji 1917. Šef Komunističke partije Azerbejdžana postao je 1921, a 1926. sekretar Lenjingradske oblasne partijske organizacije. Poslije ubistva Kirova, tada člana Politbiroa i sekretara Centralnog komiteta sovjetske Komunističke partije, Staljin je započeo talas čistki i do 1938. je fizički likvidirao većinu starih revolucionara, učesnika i vođa Oktobarske revolucije.

1907. – U Finskoj u parlament prvi put izabrane žene.

1916. – Predsjednik SAD Woodrow Wilson poslao u Meksiko 12.000 vojnika pod komandom generala John J. Pershinga da uhvate meksičkog revolucionara Pancha Villu, ali je ekspedicija okončana neuspjehom.

1917. – Boljševici prinudili na abdikaciju ruskog cara Nikolaja Drugog, koji je prijesto ponudio bratu, velikom vojvodi Mihailu, ali se on sutradan, pod pritiskom boljševika, odrekao krune, čime je poslije tri vijeka okončana vladavina dinastije Romanov. Cara Nikolaja Drugog, sve članove njegove porodice i poslugu, boljševici su, na osnovu naredbe vođe Oktobarske revolucije Vladimira Lenjina, likvidirali u Jekaterinburgu u julu 1918.

1933. – Izvršen pokušaj atentata na Franklina Roosevelta, predsjednika SAD-a, ali zrno iz pištolja, koji je ispalio Giuseppe Zangara, ubio Cermaka gradonačelnika Chicaga.

1939. – Trupe nacističke Njemačke ušle u Prag i okupirale Češku, a sutradan je Slovačka, prema direktivi Adolfa Hitlera, proglašena za “nezavisnu državu”, čime je ostvaren njegov plan za pokoravanje Čehoslovačke. Pod prijetnjom okrutnog napada i uništenja Praga, predsjednik Emil Haha je u Berlinu potpisao akt o predaji zemlje Trećem rajhu. Po ulasku Nijemaca u Prag, Hitler je slavodobitno izjavio: “Čehoslovačka više ne postoji“. Francuska i Velika Britanija nisu učinile ništa da spasu nezavisnost te zemlje, koju su nekoliko mjeseci prije toga garantovale u Minhenu.

1948. – Rođen je jugoslavenski književnik David Albahari.

1957. – Umro je političar jevrejskog porijekla Moša Pijade, predsjednik Skupštine FNRJ, slikar i novinar. Umro je u Parizu, na povratku iz Velike Britanije, gdje je predvodio jugoslovensku parlamentarnu delegaciju. Slikarstvo je učio u Beogradu, Minhenu i Parizu. Poslije Prvog svjetskog rata je pristupio Komunističkoj partiji Jugoslavije, a 1921. je postao član njenog Izvršnog biroa. Zbog štampanja ilegalnog organa Centralnog komiteta KPJ “Komunist” 1925. je osuđen na 20 godina robije. Tokom tamnovanja je preveo “Kapital”, “Bedu filozofije” i “Manifest komunističke partije” Karla Marksa. U početku Narodnooslobodilačke borbe 1941. bio je partijski rukovodilac u Crnoj Gori i taj period istorija nije potpuno osvijetlila, posebno njegovu ulogu u likvidacijama političkih protivnika. Od decembra 1941. bio je u Vrhovnom štabu. Izradio je 1942. prve propise o radu narodnooslobodilačkih odbora. Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a krajem novembra 1943. u Jajcu bio je potpredsjednik Predsjedništva, a 5. novembra je u tom gradu osnovao Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije – Tanjug.

1990. – Mihail Gorbačov izabran je na mjesto izvršnog predsjednika Sovjetskog Saveza od Kongresa narodnih posanika.

1991. – Umro je pisac Miodrag Bulatović, pripovjedač osobenog stila, koji je u srpsku literaturu unio do tada nepoznatu eruptivnu snagu, oslobođenu ideoloških i socrealističkih stega. Na zgražanje književnih i političkih pravovjernika, na svjetlo dana je iznio tamnu stranu života – nastrano, zloćudno i opako. U otadžbini je dugo prešutkivan, pogotovo poslije izjave jednom stranom listu da je Josip Broz “bjen bronze”, što ima dvosmisleno značenje: lice opaljeno suncem, ali i metalno lice vlastodršca. Maštovito je kombinovao folkloristički sočne likove iz rodnog Bijelog Polja s modernom proznom fakturom i smjelim orgijastičnim tretiranjem erotike i senzualnosti. Pažnju čitalaca, ali i ideoloških čistunaca privukao je već prvom zbirkom pripovijedaka “Đavoli dolaze”, objavljenom 1955. Jedan je od najprevođenijih srpskih pisaca. Ostala djela: romani “Crveni petao leti prema nebu”, “Heroj na magarcu”, “Rat je bio bolji”, “Ljudi sa četiri prsta”, “Peti prst”, “Gulo, gulo”, novele “Vuk i zvono”, drama “Godo je došao”.

1991. – Na sjednici Vrhovne komande OS SFRJ, vojni vrh JNA na čelu s Saveznim ministrom odbrane Veljkom Kadijevićem predlaže zavođenje vanrednog stanja na teritoriji SFRJ. Većina članova predsjedništva (SR BiH, SR Hrvatska, SR Makedonija, SR Slovenija, SAP Kosovo) je glasala protiv, time je prijedlog armije odbijen.

1991. – Predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Borislav Jović, koji je ujedno bio i predstavnik Srbije u tom tijelu, podnosi ostavku pošto je Predsjedništvo odbilo da proglasi vanredno stanje u zemlji nakon demonstracija 9. marta.

2001. – Izbili žestoki sukobi između makedonskih snaga bezbjednosti i naoružanih Albanaca u Tetovu. Makedonski ministar odbrane Ljuben Paunovski upozorio međunarodnu zajednicu da Makedoniji prijeti rat zbog eskalacije sukoba na granici prema Kosovu.

2003. – Premijer Srbije Zoran Đinđić (51) sahranjen u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu. Njegovoj sahrani prisustvovalo je više stotina hiljada građana Beograda i Srbije i oko 70 stranih delegacija na najvišem nivou iz susjednih i drugih evropskih zemalja.

2004. – Odlukom visokog predstavnika u BiH Paddyja Ashdowna, Mostar je postao jedinstven grad. Mostar je od rata u BiH bio podijeljen na dva dijela, tzv. istočni – bošnjački i zapadni – hrvatski.

2006. – Oficiri Armije BiH Enver Hadžihasanović i Amir Kubura osuđeni u Haškom tribunalu na pet, odnosno dvije i po godine zatvora za zločine koje su tokom rata počinili njihovi vojnici nad srpskim i hrvatskim civilima.

2007. – Crna Gora parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

2015. – Vlada Novog Zelanda izvinila se maorskom plemenu Tuhoe za zločine od prije 150 godina u kojima je stradao veliki broj pripadnika ovog plemena u akcijama otimanja zemlje i spaljivanja kuća. Pripadnici Tuhoe dobili su 170 miliona dolara i dozvolu da upravljaju nacionalnim parkom, koji oni nazivaju domom.

Posted by on 2023-03-15. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login