18.05. – Dogodilo se na današnji dan – Stupila na snagu Europska konvencija o ljudskim pravima

1048. – Rodio se Omar Hajjam (1048.- 1131.) perzijski pjesnik, astronom i matematičar. Pronalazi metode za rješenje kubičnih jednadžbi, napisao je veliko djelo o algebri, poznat je po svojoj teoriji proporcija… Hajjam piše i preko tisuću pjesama od četiri sloga – rubaije.

1291. – Nakon šest sedmica opsade pada Akkon, posljednje veliko uporište kršćanskih snaga, u ruke muslimanskih Memluka. Sa ovim su krstaški ratovi defintivno propali.

Ruđer Josip Bošković

1711. – Rođen je Ruđer Josip Bošković, matematičar, fizičar i astronom, jedan od posljednjih univerzalnih naučnika evropske humanističke tradicije. Uz nauku, bavio se i diplomatijom, a napisao je i više filozofskih rasprava. Živio je i radio u Rimu, Milanu, Parizu i Londonu. Od 1735. godine objavio je veliki broj rasprava na latinskom, francuskom i italijanskom jeziku iz matematike, optike, fizike, astronomije… Bošković je proučavao Sunčeve pjege, polarnu svjetlost, putanje planeta, probleme hidraulike i mehanike. Vrijeme i prostor smatrao je relativnim, pa se s pravom može smatrati pretečom Ajnštajna.

1781. – Španci su u Kusku pogubili peruanskog revolucionara Tupaka Amarua Drugog, koji je preuzeo ime jednog vladara Inka i 1780. podigao pobunu Indijanaca protiv španskih osvajača.

Pjer Ogisten Karon de Bomarše

1799. – Umro je Pjer Ogisten Karon de Bomarše, francuski književnik, vjesnik Francuske revolucije. Smjelo je kritikovao podmitljivost sudija, pokvarenost društva i korupciju. Djela: komedije “Seviljski berberin”, “Figarova ženidba” – koje su inspirisale Đoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere, te autobiografsko djelo “Memoari”.

1803. – Britanija je objavila rat Francuskoj zbog Napoleonovog uplitanja u unutrašnje stvari u Italiji i Švajcarskoj.

1872. – Rođen je Bertran Rasel, engleski filozof, književnik i matematičar, osnivač i predsjednik Međunarodnog suda za ratne zločine u Vijetnamu, rodonačelnik analitičke filozofije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. Posvetio se i borbi za mir, žestoko se protivio intervenciji SAD u Vijetnamu i nuklearnom naoružanju i osnovao je međunarodnu porotu nazvanu “Raselov sud”. Djela: “Principi matematike” (s Alfredom Nortom Vajthedom), “Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije”, “Istorija zapadne filozofije”, “Logički atomizam”, “Analiza materije”, “Skeptički eseji”, “Naše saznanje spoljnog svijeta”, “Ljudsko znanje”, “Principi socijalne rekonstrukcije”, “Putevi ka slobodi”, “Praksa i teorija boljševizma”, “Sloboda i organizacija”, “Osvajanje sreće”, “Ljudsko društvo u etici i politici”, “Zašto nisam hrišćanin”.

1941. – Poglavnik ustaške Nezavisne države Hrvatske Ante Pavelić s italijanskim fašističkim vođom Benitom Musolinijem u Drugom svjetskom ratu potpisao ugovor kojim je Italiji predao Gorski Kotar i dijelove Dalmacije i Hrvatskog Primorja i prihvatio italijanskog princa za hrvatskog kralja.

Bitka za Monte Cassino

1944. – Pobjedom Saveznika, ali uz teške gubitke, završena Bitka za Monte Cassino, jedna od najvažnijih bitaka na Italijanskom frontu u Drugom svjetskom ratu.

1954. – Stupa na snagu Europska konvencija o ljudskim pravima.

1977. – Prvi put se u svijetu se obilježio Međunarodni dan muzeja. Svake godine Međunarodno vijeće muzeja određuje posebnu temu za ovaj dan.

1981. – Umro je američki pisac jermenskog porijekla Vilijem Sarojan (William Saroyan), koji je naglašeno originalnom tehnikom pripovijedanja najviše pisao o životu američkih “malih ljudi”, često jermenskih i drugih doseljenika. Vjerovao je da su hrabrost i humor najefikasnija sredstva za savladavanje životnih nedaća. Rođen je u Kurdistanu 1908, djetinjstvo je proveo u sirotištu, a zatim emigrirao u SAD, gdje je stekao reputaciju najvećeg humaniste savremene američke literature. Djela: zbirke priča “Zovem se Aram”, “Pet zrelih krušaka”, “Smjeli mladić na letećem trapezu”, “Mama, ja te volim”, “Tata, ti si lud”, “Jedan dan u popodnevu svijeta”, romani “Ljudska komedija”, “Doživljaji Veslija Džeksona”, “Predmet smijeha”, drame “Vrijeme vašeg života” (Pulicerova nagrada 1939), “Moje srce je u gori”.

izbjeglice, BiH, rat

1992. – Prema UN-ovom izvještaju sa prostora bivše Jugoslvije izbjeglo je 1,3 miliona ljudi, što je najveća izbjeglička kriza u Europi od Drugog svjetskog rata.

1992. – Turkmenistan je postao prva novonastala država Centralne Azije koja je ratificirala ustav.

1995. – Umro je Aleksandar Godunov, ruski baletski igrač i filmski glumac.

1996. – Pod pritiskom međunarodne zajednice ratni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić povukao se sa mjesta predsjednika Republike Srpske. Dužnost predsjednika preuzela je potpredsjednica Biljana Plavšić. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je u novembru 1995. Karadžića za ratne zločine i genocid.

2007. – Umro Mika Špiljak, jugoslovenski i hrvatski političar, predsjednik SIV-a i Predsedništva SFRJ, narodni heroj.