22.04. – Dogodilo se na današnji dan – Rođen sovjetski revolucionar i državnik Vladimir Iljič Uljanov Lenjin. Izvršen proboj zarobljenika u logoru Jasenovac. Umro je španski pisac Miguel de Cervantes. Prvi put obilježen Dan planete Zemlje

1370. – U Parizu položen kamen temeljac za izgradnju Bastilje pod kraljem Karlom V kao dio utvrđenja protiv napada od strane Engleza u Stogodišnjem ratu.

1513. –  Španski istraživač Juan Ponce de León otkrio je Floridu, koja ostaje pod španskom vlašću do 1763. godine.

Miguel de Cervantes
Miguel de Cervantes

1529. – U Zaragozi potpisan ugovor kojim su Španija i Portugal odredili granice interesnih zona u Tihom okeanu.

1616.  – Umro je španski pisac Miguel de Cervantes, autor djela “Don Quijote”, prvog realističkog romana španske književnosti. Bio je komornik i sekretar rimskog kardinala Giulija Acquavivija, zatim vojnik i učestvovao je u pomorskoj bici kod Lepanta 1571. Pri povratku u Španiju 1575. uhvatili su ga pirati i odveli u Alžir, gdje je pet godina proveo u ropstvu dok njegovi rođaci nisu sakupili novac za otkup. Živeći u bijedi morao je da prihvati posao koji donosi malo novca a dosta omraze: postao je agent za nabavku žita i ulja za Špansku armadu. Poslodavci nisu bili zadovoljni pa je zatvoren i čak isključen iz crkve. Potom se ponovo prihvatio sličnih poslova, ali ga je siromaštvo pratilo do smrti. Njegov književni rad veoma je raznovrstan – pisao je romane, drame, komedije, pripovjetke i pjesme. U “Don Quijoteu” – u formi kritike preživjelih srednjovijekovnih vrijednosti Španije prikazao je svevremene i opšte ljudske probleme na neprevaziđen način. Ostala djela: romani “Galatea”, “ Persiles y Sigismunda” (preteča modernog avanturističkog romana), zbirka 12 pripovjedaka “Uzorne pripovjetke”, istorijska drama “Numancia”, psihološka komedija “Blaženi raspusnik”, komedija karaktera “Pedro de Urdemalas”, poema “Putovanje na Parnas”.

Imanuel Kant
Imanuel Kant

1724. – Rođen je njemački fiozof Immanuel Kant, rodonačelnik njemačke klasične filozofije. Njegovo učenje sačinjavaju tri suštinske odrednice: “kopernikanski obrat”, “kriticizam” i “primat praktičnog uma”. Postavio je i hipotezu o prirodnom postanku Zemlje i nebeskih tijela – Kantova kosmogonijska hipoteza. Djela: “Kritika čistog uma”, “Kritika praktičnog uma”, “Kritika moći rasuđivanja”, “Opšta istorija prirode i teorije neba”.

1766. – Rođena je francuska spisateljica Anne Louise Germaine Necker, baronica od Staël-Holsteina, poznata kao Madame de Staël, čija je knjiga “O Njemačkoj” znatno utjecala na razvoj romantizma. Njen salon u Parizu bio je jedno od najvažnijih stjecišta intelektualaca krajem 18. vijeka. Kao protivnik francuskog cara Napoleona Prvog emigrirala je iz Francuske i potom je živjela u Njemačkoj, Italiji, Rusiji i Švedskoj. Ostala djela: romani “Delfina”, “Korina”.

Vladimir Iljič Uljanov Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov Lenjin

1870. – Rođen je sovjetski revolucionar, državnik, filozof i publicist; predvodnik ruske Oktobarske revolucije, osnivač prve Komunističke partije i Kominterne, osnivač Ruske Socijalističke Federacije Sovjetskih Republika i Sovjetskog saveza Vladimir Iljič Uljanov Lenjin. Djela: “Šta su ”prijatelji naroda” i kako se oni bore protiv socijaldemokrata?”, “Razvitak kapitalizma u Rusiji”, “Zadaci ruskih socijaldemokrata”, “Šta da se radi?”, “Korak naprijed, dva koraka nazad”, “Dvije taktike socijaldemokratije u demokratskoj revoluciji”, “Agrarni program ruske socijaldemokratske radničke partije”, “Materijalizam i empiriokriticizam”, “Socijalizam i rat” (s Grigorijem Zinovjevom), “Imperijalizam kao najviši stadijum kapitalizma”, “Aprilske teze”, “Država i revolucija”, “Proleterska revolucija i renegat Kaucki”, “Dječija bolest ”ljevičarstva” u komunizmu”.

1889. – Vlada SAD je teritoriju Oklahome, otetu od Indijanaca, proglasila otvorenom za bijele naseljenike i već prvog dana u nju je nagrnulo najmanje 50.000 ljudi.

1899. – Rođen je rusko-američki književnik i književni kritičar Vladimir Nabokov.

1904. – Rođen je američki atomski fizičar Robert Oppenheimer, koji je u Drugom svjetskom ratu rukovodio izradom prve atomske bombe. Na poziv Ministarstva rata SAD 1942. napustio je Univerzitet i do 1945. vodio je laboratoriju za izradu bombe u Los Alamosu. Od 1953. bio je pod sumnjom da održava veze s komunistima i zabranjen mu je rad u atomskim programima, jer se protivio izradi hidrogenske bombe i zalagao za mirnodopsko korišćenje nuklearne energije. Rehabilitovan je 1963.

1915. – Njemačka vojska u Prvom svjetskom ratu na zapadnom frontu kod Ypresa prvi put upotrijebila bojni otrov, koji je dobio naziv iperit.

Jack Nicholson
Jack Nicholson

1916. – Rođen je violinista Yehudi Menuhin, jedan od najvećih svjetskih virtuoza na violini. Počeo je da svira u petoj godini i svjetsku karijeru napravio je već kao “čudo od djeteta” – njegovu interpretaciju “Violinskog koncerta” Felixa Mendelssohna, kojom se u sedmoj godini predstavio publici na koncertu u San Francisku, muzička kritika ocijenila je kao senzacionalnu. Osnovao je 1963. “Školu Yehudi Menuhina” za muzički nadarenu djecu.

1937. –  Rođen je Jack Nicholson, filmski glumac, redatelj, scenarist i producent. 12 puta je nominovan, a dva puta je osvojio Oskara.

1941 – Njemački zapovjednik, general Helmuth Förster saopštio je u Drugom svjetskom ratu da je preuzeo okupacionu upravu u Srbiji.

1944. – Diverzantska grupa Devetog korpusa jugoslovenske armije u Drugom svjetskom ratu minirala njemački oficirski dom u Trstu. Od eksplozije je poginulo oko 150, a ranjeno oko 200 njemačkih oficira i podoficira.

Robert Oppenheimer
Robert Oppenheimer

1944. – Na aerodromu Benina kod Bengazija u Libiji u Drugom svjetskom ratu formirana Prva vazduhoplovna eskadrila Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koja je raspolagala sa 16 borbenih aviona “Spitfire”.

1945.  Oko 600 preživjelih zarobljenika  u zloglasnom ustaškom logoru Jasenovac pokušalo je da se, u očajničkom jurišu na stražare, dokopa slobode, ali je u tome uspjelo samo njih 60. Logor je radio od ljeta 1941. do 30. aprila 1945.

1955. – Kongres SAD-a donosi odluku da se na kovani novac stavlja parola “In God We Trust”.

1968 –  Umro je jugoslovenski pisac Milorad Panić-Surep. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. Između dva svjetska rata bio je novinar, a u NOP je stupio 1941. Poslije Drugog svjetskog rata direktor je Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, Narodne biblioteke i Muzeja revolucije Jugoslavije. Djela: zbirke pjesama “Vetar zviždi”, “Prosto”, “Ti dolaziš”, “Ada”, “Žito”, “Svetlost zemaljska”, “Jasika”, “Od sene i opomene”, poema “Mesec i pruće”, ljetopis “Kad su živi zavideli mrtvima”, studija “Filip Višnjić – pesnik bune”.

Dan planete zemlje
Dan planete zemlje

1970. – Prvi je put proslavljen Dan planete Zemlje koji se danas obilježava u više od 150 zemalja. Tom prilikom zdrav i održiv život cijelog zemaljskog ekosistema tražilo je oko 20 miliona Amerikanaca.

1990. – U tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj održavaju se prvi višestranački izbori  na kojima je pobijedio HDZ, a njegov lider Franjo Tuđman izabran je za predsjednika Predsjedništva Hrvatske. Nakon proglašenja nezavisnosti Hrvatske 25. juna 1991. Tuđman je postao predsjednik.

1994. – Umro je Richard Milhous Nixon (1913.- 1994.) prvi američki predsjednik koji je podnio ostavku na tu poziciju zbog umiješanosti, kako navode tadašnji mediji, u državni skandal nazvan ¨Watergate¨. Nixon je imao značajan doprinos u spoljno-političkim pregovorima, posebno sa Sovjetskim Savezom i Kinom, a bio je predstavnik Republikanske stranke.

1999. – Avioni NATO-a sa tri projektila razorili ispražnjenu rezidenciju predsjednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića u beogradskom naselju Dedinje.

2003. – Umrla Felix Bryant, američki spisateljica, koja je koautorica velikih hitova “Wake Up Little Susie” i “Bye Bye Baby” koje su izvodili Everly Brothers.

2007. – U požaru u Domu za nezbrinutu djecu “Bjelave” u Sarajevu izgorjelo pet beba, dok je 20 djece povrijeđeno.

2013. – Njemački avioprevoznik Lufthanza otkazao je većinu domaćih, evropskih i dugih letova sa šest njemačkih aerodroma zbog štrajka osoblja. Od gotovo 1.800 planiranih letova realizovano je svega 20 kraćih i 12 dugih letova kao znak upozorenja uoči nove runde pregovora rukovodstva Lufthanze i zaposlenih.

2016. – Globalni Sporazum o borbi protiv klimatskih promjena postignut 12. decembra 2015. u Parizu potpisalo je 175 zemalja na svečanoj ceremoniji u sjedištu UN u New Yorku. Sporazum predviđa održavanje globalnog zagrijavanja do 1,5 stepeni Celzijusa, kako su zatražile zemlje najviše pogođene klimatskim promenama.

Posted by on 2021-04-22. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login