22.10. – Dogodilo se na današnji dan – Francuski književnik Jean Paul Sartre je dobio Nobelovu nagradu za književnost, koju odbija da primi iz moralnih razloga. Rođen mađarski kompozitor Franz Liszt



Franz Liszt
Franz Liszt

1773. – Kralj Tonga poklonio je engleskom istraživaču Jamesu Cooku gorostasnu kornjaču koja je u Londonu živjela do 1966.

1797. – Francuz André-Jacques Garnerin prvi je upotrijebio padobran, skočivši iz balona nad Parizom s visine od 680 metara. Njegovi rani eksperimenti su bili zasnovani na padobranima u obliku kišobrana. Tokom prve faze Napoleonovih ratova 1792-1797. zarobili cu ga Britanci i predali ga Austrijancima, koji su ga držali u zarobljeništvu tri godine. Nakon oslobađanja Garneren je učestvovao u letovima balona na topli vazduh. Prvi skok padobranom od svile je izveo 22. oktobra 1797. skočivši iz balona iznad Parka Monso, Pariz. Nakon penjanja na 3000 stopa, sleteo je bez povreda pred zadivljenu publiku.

1811. – Rođen je mađarski kompozitor Franz Liszt, romantičarski muzičar i pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku, dao je klaviru snagu orkestra i znatno utjecao na razvoj evropske muzike 19. vijeka. Stvorio je simfonijsku poemu i novu koncepciju sonate i koncerta, komponujući ih u jednom stavu. Djela: klavirske kompozicije “Godine hodočašća”, “Ljubavni snovi”, “Sonata h-mol”, simfonije “Faust”, “Dante”, simfonijske pjesme “Prelidi”, “Mazepa”, “Taso”, 20 mađarskih rapsodija”, niz klavirskih koncerata, oratorijuma, solo pjesama. Napisao je mnoštvo studija i eseja i biografiju Frédérica Chopina.

1844. – Rođena francuska glumica Henriette-Rosine Bernard, poznata kao Sara Bernard, koja je obilježila pozorišnu epohu. Bila je izuzetno popularna i savremenici su je nazivali božanska Sara.

Nikola Tesla
Nikola Tesla

1882. – Umro je mađarski pisac János Arany, najveći mađarski epski pjesnik, uz Sándora Petőfija najznačajniji predstavnik “narodnjačkog” pravca koji je dominirao mađarskom literaturom 19. vijeka. Prevodio je Shakespearea i Aristofana i pisao studije o estetici, metrici i istoriji umjetnosti. Ostala djela: trilogija “Toldi”, “Toldijeva ljubav”, “Toldijevo veče” (epski spjev o mađarskom narodnom junaku Miklošu Toldiju), balade “Božji sud”, “Agneza”, “Komišanje”, “Kralj Ladislav Peti”.

1883. – U New Yorku je izvođenjem opere “Faust” francuskog kompozitora Charlesa Gounoda otvorena operska kuća Metropolitan.

1887. – Birou za patente u New Yorku, do tada još nepoznat pronalazač, Nikola Tesla prijavio je šest izuma: asinhroni motor, obrtno magnetno polje, višefaznu naizmjeničnu struju, način izrade motora za višefaznu struju, generator i transformator. Izume je 1888. otkupila firma “Westinghouse” i njihovu primjenu prikazala na svjetskoj izložbi u Chicagu 1893.

John Reed
John Reed

1887. – Rođen je američki novinar i revolucionar John Reed, čija su djela “Deset dana koji su potresli svijet” i “Crvena Rusija” najbolja hronika Oktobarske revolucije. Popularnost je stekao kao dopisnik iz Meksika u vrijeme ustanka Francisca “Pancha” Ville. Kao socijalista i protivnik imperijalističkog rata u Evropi, 1914. je posjetio zapadnoevropska bojišta, a 1915. Grčku, Rumuniju, Srbiju, Rusiju i Tursku, pripremajući knjigu “Rat u istočnoj Evropi”. Vrativši se u SAD postao je jedan od osnivača Komunističke partije i član Izvršnog odbora Kominterne. Umro je od tifusa u Bakuu 1920. i sahranjen je pod zidinama Kremlja u Moskvi.

1906. – Umro je francuski slikar Paul Cézanne, čije je izrazito revolucionarno shvatanje umjetnosti preobrazilo slikarstvo, ali i podstaklo ogorčen otpor konzervativaca. U mladosti je bio pod utjecajem baroka, romantizma i impresionizma, ali je uspio da pronađe sopstveni put kad se povukao u rodni grad Aix-en-Provence. Nastojao je da prirodu ne analizira i reprodukuje, već da stvori sintezu oblika u prirodi i izrazi šta pred njom osjeća. Naslikao je više stotina slika (predjeli, mrtva priroda, portreti, kompozicije), uključujući remek-djela, poput “Kuće obješenog”, “Plave vaze”, “Kartaša”, “Autoportreta”, “Zaliva pred Estakom”, “Planine Sent-Viktoar”, “Kupačice”.

Bao Dai
Bao Dai

1913. – Rođen je vijetnamski car Bao Dai, posljednji monarh Vijetnama, koji je kao marioneta “vladao” zemljom pod francuskom kolonijalnom upravom. Poslije četiri decenije provedene u izbjeglištvu umro je 1997. u vojnoj bolnici u Parizu.

1920. – Rođen je američki pisac i psiholog Timothy Leary.

1927. – Umro je pisac Borisav Stanković, pjesnik mladosti, ljubavi, prolaznosti života i ljudske tragike, dubok analitičar političkih i psiholoških procesa u srpskom društvu uzdrmanom socijalnim raslojavanjem. Slikao je Vranje i jug Srbije, degeneraciju starih trgovačkih porodica i talas promjena, opisijući patrijarhalnu atmosferu rodnog grada i potčinjenost pojedinca svemoćnom sudu čaršije. Sjajan poznavalac ljudske duše, naročito je rado slikao likove izraženih psihičkih i čulnih osobina kojima gopodare strast i dert, dovodeći ih u žestok sukob s moralnim nazorima male sredine. Djela: knjige pripovijedaka “Iz starog jevanđelja”, “Stari dani”, drame “Koštana”, “Tašana”, roman “Nečista krv”, memoari “Pod okupacijom”.

India i Pakistan, rat oko Kašmira
India i Pakistan, rat oko Kašmira

1947. – Počinje rat Indije i Pakistana oko Kašmira. Okončan je početkom 1949. godine pod uticajem UN, a Kašmir je ostao podijeljen.

1953. – Zahvaljujući borbi oslobodilačke armije Patet Lao, Laos je stekao nezavisnost od Francuske pod čijom je upravom bio od 1893.

1962. – Predsjednik SAD-a John Fitzgerald Kennedy saopštio da su na Kubi postavljene sovjetske lansirne rampe i naredio vojnu blokadu te karipske zemlje. Potom je u najdramatičnijim danima od Drugog svjetskog rata, kad je svijet bio na ivici nuklearnog obračuna dviju velesila, razmjena poruka Kenedija i sovjetskog lidera Nikite Sergejeviča Hruščova smirila situaciju, a zatim su uklonjene rakete u zamjenu za obećanje SAD-a da neće napasti Kubu i povlačenje nuklearnih raketa iz Turske.

Jean Paul Sartre
Jean Paul Sartre

1964. – Francuski književnik Jean Paul Sartre (1905.- 1980.) je dobio Nobelovu nagradu za književnost, koju odbija da primi iz moralnih razloga. Zanimao se za filozofiju i upijao ideje filozofa poput Immanuela Kanta, Friedricha Hegela i dr. Jedan od najslavnijih lijevo angažiranih intelektualaca, komunist (ne i formalni član Francuske komunističke stranke), kritizirao je američku vanjsku politiku i generalno kapitalistički sistem, zagovarao dekolonijalizaciju i revolucionarne pokrete Trećega svijeta, podržavao sovjetski sistem (ali se ogradio od intervencije u Mađarskoj 1956. te se zauzimao za sovjetske disidente) i studentske demonstracije 1968., od kraja 1960-ih neko vrijeme maoist. Sartre je 1938. napisao svoj najpoznatiji roman ‘Mučnina’ koji je poslužio kao manifest egzistencijalizma. Smatrao je da su naše ideje rezultat iskustva iz stvarnog života te da romani i drame koji opisuju takva iskustva vrijede jednako kao i filozofski diskurzivni eseji koji služe za elaboraciju filozofskih teorija. Umro je 15. aprila  1980. u Parizu. Njegova najpoznatija djela su: “Bitak i ništavilo”, “Premišljanja o židovskom pitanju”, “Situacije I”, “Situacije II”, “Situacije III”, “Situacije IV, V i VI”, “Razumno doba”, “Putovi slobode”, “Muhe”, “Prljave ruke”, “Vrag i dobri Bog”, “Obzirna bludnica”.

Dražen Petrović
Dražen Petrović

1964. – U Šibeniku je rođen Dražen Petrović, jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša, koji je uvršten među 50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi. Spada u red najvećih južnoslavenskih sportaša svih vremena. 1984. godine Petrović osvaja brončanu medalju na Olimpijskim igrama u Los Angelesu, 1986. godine osvaja brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj, na OI u Seoulu 1988. osvojio je srebrnu medalju, a zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Zagrebu 1989., kao najbolji igrač prvenstva. Umro je 7. juna 1993. godine.

1973. – Umro je španski violončelista katalonskog porijekla Pablo Casals, profesor Konzervatorijuma u Barseloni i Parizu, koji je od 1938. kao protivnik diktatorskog režima Fransiska Franka živio van Španije. Nastupao je širom svijeta, plijeneći publiku tehničkim savršenstvom, toplinom i proživljenošću interpretiranih kompozicija. Do kraja života ostao je vjeran načelu da umjetnik mora u prvom redu da bude čovjek kojem je na srcu sloboda, jer bez nje nema stvaralaštva.

1987. – Primjerak rijetke edicije Gutenbergove Biblije prodat je u aukcijskoj kući Christie’s u New Yorku za rekordnih 5,39 miliona dolara.

1991. – Predsjedništvo SFR Jugoslavije u nepotpunom sastavu (Srbija, Vojvodina, Kosovo i Crna Gora) odbacilo je prijedlog Evropske zajednice da se jugoslovenska federacija rekonstituiše u asocijaciju suverenih država. Ta odluka je doprinijela produbljivanju jugoslovenske krize i definitivnom raspadu zemlje.

Fidel Castro, Harlem
Fidel Castro, Harlem

1995. – U predgrađu Harlem, u New Yorku, toplo pozdravljen kubanski vođa Fidel Castro, dugogodišnji arhineprijatelj administracije SAD, koji je došao u New York povodom 50-godišnjice osnivanja UN.

1999. – U eksploziji autobombe u Banjoj Luci teško ranjen Željko Kopanja, vlasnik, direktor i glavni urednik Nezavisnih novina i NES radija iz ovog grada.

2000. – Lideri arapskih zemalja su na samitu u Kairu donijeli deklaracije, u koje je uključen poziv tribunalu UN-a za ratne zločine da se sudi Izraelcima za ratne zločine. U zajedničkom saopštenju se navodi da će arapske zemlje samo obustaviti dalju normalizaciju odnosa sa Izraelom.



Posted by on 2020-10-22. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login