Prozor

Sarajevo – Prozor

Time     01h42

Distance    119 km

 Vodopad Marina pećina (cca 2.3 km od Brane, 16 od Jablanice)

Ramsko jezero: je umjetno jezero koje je nastalo 1968. godine. Korito rijeke Rame je pregrađeno u svom gornjem toku ispod sela Mluše branom od kamenog nabačaja sa uzvodnim betonskim ekranom.

Visina brane je 100 m. Kruna brane nalazi se na nadmorskoj visini 598 m. Duljina krune je 230 m. Širina brane u temeljnoj spojnici je 305 m. Kameni nabačaj napravljen je od 1.400.000 m3 materijala. Suhozid je debljine od 3 do 8 m. u koji je uzidano 66.000 m3 kamena. U betonski ekran s kontrolnom galerijom ugrađeno je 19.000 m3 betona. Debljina betonskog ekrana je od 30 do 95 cm. Kapacitet preljeva je 400 m3/s, a temeljnog ispusta 300 m3/s. Akumulacijskim jezerom potopljeno je 15,5 km2 zemljišta, 1147 raznih objekata i iseljeno 283 domaćinstva s 1.744 člana. iseljenički stampedo koji je nastao potapanjem Rame direktno i indirektno je iselio 752 obitelji s 2.939 članova.

Dubina jezera je od 70 do 100 m uz branu. Duljina od brane do Varvare je 7,5 km, a širina 4,6 km. Obujam obale je 29 km. Na 595 m nadmorske visine jezero se prelijeva preko brane i ima maksimalni vodostaj površine 1.480,8 ha. Količina voda iznosi 440 000 000 m3.

Otok Šćit spojen nasipom na poseban način uljepšava ovo jezero svojim izgledom i sadržajem. Dva manja otočića, Umac i Škarine, dodatno razbijaju jednoličnost površine vode i uljepšavaju ambijent.

Jezero je polukružnog oblika, s mnogo zaljeva. Blagi pad obala jezero čini pristupačnim gotovo sa svih strana. Jezero se nalazi na nekadašnjim obradivim površinama, njivama i livadama sa dosta ilovače i zato su mu obale blatnjave zbog oscilacije površine jezera. Takvo tlo ponekad zamuti jezersku vodu, posebno u popodnevnim satima kada vjetar pravi valove koji udaraju u zemljane obale i zamute vodu.

Inače jezero je još uvijek čisto i bistro s vodom svjetlozelene boje i velikom prozirnošću. U proljeće kada se otapaju velike količine snijega jezero se napuni, ali zbog pražnjenja akumulacije za proizvodnju električne energije brzo se troši tako da je ljeti rijetko kad puno. Redovit dotok vode dolazi sa izvora Rame, Buka i Krupića i nekoliko manjih potočića i izvora. Izvor Rame je ispod površine jezera i ne može se vidjeti dok Buk i Krupić u proljeće izviru i iz kroz godinu presušenih izvora.

Rama na izvoru je dosta hladna, svega 7,5 C, ali se površina jezera dovoljno zagrije za kupače kojih je sve više kad je jezero pristupačno i puno. Zimi ponekad neki dijelovi jezera zalede, ali nikada nije potpuno zaledilo. U jezeru ima kalifornijske i potočne pastrmke, jezerske zlatovčice, smuđa, šarana, klena, babuške. Na jezeru se vidi veoma mali broj plovila zbog jer se zbog oscilacija jezera gotovo svakodnevno treba pratiti opadanje ili rast jezerske kote kako se čamac ne bi potopio ili ostao na kopnu.

Cestovna komunikacija do Ramskog jezera postoji iz Prozora asfaltnom cestom, iz Tomislavgrada, Livna i Splita novom asfaltnom trasom otvorenom za promet 2006. godine, a iz Posušja preko Blidinja, Kedžare i Orašca.

Šćit je naselje u općini Prozor-Rama, Federacija BiH, BiH.

Na Šćitu se nalazi Franjevački samostan uz koji se nalazi Etnografski muzej. Na poluotoku Šćitu, obgrljenom ljepotom Ramskog jezera, nalazi se Gospino svetište, hodočasnička crkva Majke od milosti čija se čudotvorna slika od 1687. nalazi u Sinju. Uz crkvu je Franjevački samostan, Kuća mira, Etnografski muzej, umjetnička galerija, knjižnica, suvenirnica s Internet klubom i knjižarom. Cjelinom svoga ambijenta, kao nacionalni spomenik, sav je ovaj prostor i sve građevine uspješan izraz prirodne ljepote, umjetničkih, zanatskih i majstorskih dostignuća.

Muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit, postavljen u starom samostanu, jedinstvena je građevina u BiH, jedina takve vrste iz vremena turske vladavine u Bosni i Hercegovini, sagrađena 1857. godine.

U etnografskom muzeju na Šćitu predstavljen je život stanovnika ramskoga kraja. Na dvije etaže postavljeni su izlošci starih zanata, gospodarstva, prijevoznih sredstava, stambene kulture. Treća etaža predstavlja tekstilnu radinost – proces proizvodnje i sve vrste proizvoda u uporabi. Tu je i fratarska samostanska ćelija – soba fra Jeronima Vladića. Četvrta etaža predstavlja floru sa stotinjak najčešćih biljaka s nazivima i osnovnim karakteristikama i faunu – porodice životinja u punoj životnoj formi.

Zahum – planinsko naselje podno planine Raduše

Na prostranoj visoravni od oko 1100 m nadmorske visine, podno planine Raduše, ispod Nastinja i Križa, na razmeđu Bosne sa Hercegovinom, nalazi se Zahum- jedno od najljepših mjesta u općini Prozor-Rama. Na zahumskim poljima je plodna zemlja i jedna od najboljih u Rami. Stanovništo se bavilo stočarstvom, posebice uzgojem kvalitetnog planinskog krumpira i ječma- koji je nadaleko bio poznat.

Prema predaji sa Zahuma potječe poznata Diva Grabovčeva, čiji se grob nalazi na Kedžari u Vranu.

Najljepše i naslikovitije građevine na Zahumu su stare drvene kuće na četiri vode, koje unatoč svojoj vrijednosti propadaju. Glavne prednosti drvenih kuća izgrađenih najčešće od trupaca smreke,  jele ili bora su: ušteda energije ( prostorije se lako zagriju jer zidovi apsorbiraju i zadržavaju toplinu), te manje prašine u prostorijama, zato što drvo spriječava stvaranje statičkog elektriciteta. Drvene kuće na Zahumu građene su u tridesetim i četrdesetim godinama prošloga stoljeća. Većina ih je trenutno u stanju propadanja.

Naime postoji stari put koji vodi sa Zahuma pa sve do vrha Raduše. Taj put je u prošlosti služio za ratne svrhe, a danas tim putom ne „prometuje“ nitko osim planinara, koji se nerijetko, a u proljeće i ljeti gotovo svakodnevno uživajući u ljepoti prirode uspinju na Radušu.

Makljen (Prozor – Gornji Vakuf, cca 8km; 1123 m/nv)

Idlovac
Start je iz sela Jaklići, malo poviše Ramskog jezera. Ide se asfaltnom cestom kroz selo i onda počinje oštra uzbrdica po kolnom putu do visoravni uz planinsko selo Jaklića staje.

Dalje kroz crnogoričnu šumu do malog jezera, a onda i do većeg jezera koje se nalazi odmah ispod vrha. Kameni kolni put vodi do pod sam vrh i treba samo nekih 40-50 metara pješačenja da se dođe do vrha Raduše koji se zove Idovac.

PROZOR

Prozor je gradić o čijem imenu postoji više priča i sve su one uglavnom vezane za opću imenicu prozor kojom se označava otvor kroz koji se gleda dalje u svijet. Kada se od obližnjeg mjesta Lug gleda uz tok rijeke Prozorčice, gradić se ne može vidjeti jer je pred njim ogroman kameni blok, kojemu ulazni i izlazni otvori izgledaju kao prozori. Rijeka Prozorčica je najprije tekla površinski i usijecala taj blok sa strane, a kasnije je pronašla podzemnu kamenu pukotinu kroz koju je protjecala i ujedno je proširivala u obliku prozora. Od Kule na tom kamenom bloku kasnije se razvila varošica Prozor.

Prozor je omanji grad smješten između Makljena (1370 m), Kolivrata (1174 m), obronaka Vrana (2074 m) i Raduše (1456 m). Iznad Prozora je Makljen, dominantna kota dinarskog pravca sjeverozapad – jugoistok.

Nacionalni spomenici

– Džamija u Lizopercima sa mektebom i haremom, graditeljska cjelina: Obnova i izgradnja džamije i mekteba u Lizopercima, na obali Jablaničkog jezera, počela je prije 8 godina i do sada je urađeno oko 90 posto poslova. Ostalo je još samo manji dio radova na vanjskom dijelu da bi jedan od najstarijih vjerskih objekata islamske arhitekture u Hercegovini bio konačno zvanično predat u upotrebu. Nakon povratka iz progonstva Lizoperčani su se organizovali i krenuli sa obnovom džamije izgrađene 1530. godine, a koja je projektilom iz Slatine u toku rata srušena. ( s druge strane Jablaničkog – komplikovanije doći)

– Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Šćitu, kulturni pejzaž i područje

– Spomenik na Makljenu, graditeljska cjelina

– Stara tvrđava Prozor, arheološko područje i ostaci: Nacionalni spomenik čini utvrđenje iz perioda kasnog srednjeg vijeka i osmanskog perioda. Stari grad u  Prozoru smješten  je na izlazu iz kanjona na jugozapadnom rubu uske kotline u kojoj se nalazi danas centralni dio grada Prozora. Udaljen je od savremenog naselja oko 2,2 km. Utvrđenje se nalazi na stjenovitom vrhu brijega Grad, na neravnom terenu čiji se zadani rub graniči sa kanjonom, iznad i u blizini sastavaka rječice Prozorčice i potoka Kraljevca (ili Krajevca). Nekoliko stotina metara sjeverno od grada po hrptu kose nastalo je podgrađe. Uvidom na licu mjesta, u maju 2007. godine, ustanovljeno je da je srednjovjekovni grad, osim detaširane kule zarastao u rastinje i da je taj dio terena skoro neprohodan. Vanjsko zidno platno na detaširanoj kuli je dosta stradalo. Najgornjeg nivoa kule više nema. Mjesto ulaza u kulu je dosta uništeno. Kula je teško pristupačna.

———————-

Nuhefendića (Čaršijska) džamija nalazi se u glavnoj ulici i danas je jedina džamija u Prozoru. Sama džamija izgrađena je oko 1700. godine, a sve do 1930. godine munara joj je bila drvena.

Te godine džamija je temeljito obnovljena, te je ujedno napravljana nova munara od sedre, visine oko 18 metara.

Tokom II. svjetskog rata Talijanima je služila kao štala i u njoj su držali konje i mazge. Prilikom bombardiranja Prozora 1942. i 1943. godine, ispucali su joj zidovi, srušena munara. Temeljito je popravljena 1964. godine i svečano otvorena 18. 09. 1965. godine.
Prozorska sahat-kula
Prozorska sahat-kula se nalazi u gradu Prozoru stotinjak metara sjeverno od harema Čarsijske džamije. Prozorska sahat-kula je sagrađena oko 1700. godine a danas se nalazi na privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Sahat-kula je zadužbina Nuhefendića kao i džamija nedaleko od nje.

Baza kule je četverokut sa stranicama oko 4 x 4 metra, pokrivena je piramidastim krovom pod limom. Visina iznosi oko 20 metara. Ova sahat-kula nije imala mina (kazaljki) i podne se oglašavalo zvonom. Postoji priča da su Talijani za vrijeme okupacije tokom Drugog svjetskog rata odnijeli sahat sa kule.

Prilikom bombardiranja Prozora 1942. i 1943. godine rastreseni su joj zidovi i od završetka drugog svjetskog rata više nije u upotrebi.

———————–

Selo Duge kod Prozora, vodopad (Pri povratku iz Prozora cca 8 km raskrsnica >>> lijevo)
Selo Duga, blagoslovljeno neizmjernom količinom vode i moćnim vodopadom zvanim Vodopad Duge. Selo je dobilo ime po dugi koja se gotovo uvijek javlja iznad 30-metarskog vodopada.

Na području općine Prozor-Rama, u zagrljaju visokih planina Makljena, Raduše, Vrana, Ljubuše i Čvrsnice, obitavaju mnoge životinjske vrste. Tu ima medvjeda, vuka, srneće divljači, divokoze, divlje svinje, zeca, lisice. Od pernate divljači tu su patke na Ramskom jezeru, šumske i poljske jarebice, te jarebice kamenjarke. Na nekim područjima ima i tetrijeba. Lovci planiraju izgradnju lovačkog doma, a na Makljenu prostor za uzgoj srneće divljači, zatim podizanje osmatračnica kako bi se mogli organizirati foto-safari.

Na ovom području je lovno mjesto Grkašnica, koja je na lovnoj karti označena kao pjevalište tetrijeba.

U hidroakumulaciji Rama registrirano je devet ribljih vrsta iz tri porodice. U svim godišnjim dobima u brojčanom pogledu dominirali su strugač i klen. Osim navedenih vrsta, u jesenskom ulovu s visokim postotkom zastupljen je šaran ( 11,58% ). Od salmonidnih riba u jesenskom izlovu, dominirala je dužičasta pastrva sa dvadeset jednom (21) jedinkom ili 15,57%. Sa znatno manjim brojčanim vrijednostima zastupljene su ostale salmonidne ribe (zlatovčica sedam (7) jedinki i potočna pastrva četrnaest (14) jedinki). U svim godišnjim dobima, bio je ujednačen ulov smuđa, a varirao je od 12 do 14 jedinki. Brojnost sunčanice se, ovisno o godišnjem dobu, mijenjala od jedanaest (11) jedinki prilikom jesenskog izlova do dvadeset osam (28) jedinki u zimskom razdoblju.