BiH bez mehanizama za vanredne situacije

Prošlogodišnji požari, februarske demonstracije i majske poplave ukazali su na nemoć državnih vlasti da situaciju drži pod kontrolom.

Bosna i Hercegovina ulazi u posljednju fazu pred opće izbore u nedjelju. Na nefunkcionalnost sistema u državi, s vremena na vrijeme, podsjete vanredne situacije. Prošlogodišnji požari i februarske demonstracije ukazali su na nemoć bh. vlasti da situaciju drži pod kontrolom.

Jedan od razloga je veliki broj nivoa vlasti. Ipak, najgore je bilo tokom majskih poplava. Kada snažna voda nosi mostove, potrebna je snaga države.

“Nema nigdje nikoga, helikopter je bio samo jednom, jednu porodicu je evakuisao, jednu bebu”, kazao je tada Mersudin Mustačević, stanovnik Maglaja.

Kuće su padale kao kule od karata, a zvaničnih brojki – nigdje. Nije uspostavljen centralni registar zvaničnih podataka, pa tako nema ni broja poginulih. Nije se znalo kome najprije pomoći.

Pritisak javnosti

Tada je bh. sistem opet istakao slabosti. Pod pritiskom javnosti, formiran je državni krizni štab. Svaki dalji pokušaj zajedničke pomoći jednostavno se raspao.

Ni ugroženost trećine stanovništva, ni poginuli nisu ujedinili brojne nivoe vlasti i institucije. Na nivou države nije bilo dana žalosti. Jedan od rijetkih vidova državne pomoći bili su vojni helikopteri.

“Mi smo očekivali bržu reakciju svih nivoa vlasti”, izjavio je načelnik općine Maglaj Mehmed Mustabašić.

Institucije su bile nespremne, a žrtve prepuštene sebi. Voda se povukla, ali nije saprala probleme. Ostavila je za sobom ogromnu količinu životinjskih leševa. Ljudi su bili u strahu od zaraza, jer ne postoji kafilerija, pa su leševi morali biti poslati u inostranstvo.

Nema mehanizama

Upravo je iz inostranstva dolazila velika količina humanitarne pomoći, no bezbrojni sastanci, odobrenja i dogovori nisu olakšali njen ulazak u državu.

“Savjet ministara [Bosne i Hercegovine] je donio odluku da to ipak ide u redovnu proceduru, a to znači da svaka humanitarna pošiljka kada dolazi na granicu upućuje se u carinsku ispostavu”, izjavio je 22. maja Ratko Kovačević iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

Sela su ostala u ruševinama, ljudi bez kuća… Država je obećala da će pomoći, a da ona nije prstom mrdnula, neočekivano je rekao japanski ambasador u Sarajevu, koji je optužio političare da gledaju sebe, a ne spremaju projekte kako bi dobili pare za pomoć građanima.

Bilo da je riječ o građanskim nemirima ili o elementarnoj nepogodi – rezultat je isti, Bosna i Hercegovina nema mehanizme da efikasno zaštiti svoje ljude i imovinu.