BiH: Sporna ‘tradicionalna trgovina’ s Hrvatskom

Iako je Vijeće Evropske unije dalo zeleno svjetlo za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s BiH, dodatne probleme bi mogla stvoriti obvaeza primjene tzv. tradicionalne trgovine s Hrvatskom.

Gledišta su i dalje bitno različita, a BIH prijete i rokovi koje je postavio Brisel.

Bosanskohercegovački proizvodi biljnog i životinjskog porijekla i dalje su na čekanju jer zemlja treba ispuniti standarde njihove kontrole kako bi ih uopće mogli izvoziti u Evropsku uniju.

U međuvremenu, BiH je pokušala zaštiti proizvođače od uvoza te je to dogovarano i kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Tako su od bescarinskog uvoza zaštićeni mlijeko i mliječni proizvodi, konzumna jaja, meso i mesne prerađevine, određene vrste voća i povrća kao i njihove prerađevine, cigarete te određene vrste alkoholnih pića.

Zaštita proizvoda

U Uniju je, u međuvremenu, ušla Hrvatska. Obavezu primjene bescarinskih kvota koje je ranije imala ta zemlja, a koje bi sad vrijedile za cijelu Uniju, bh vlasti su odbijale zbog ogromnh gubitaka.

„Riječ je o desecima miliona eura, oko 50. Druge zemlje, konkretno Srbija, koja je pregovarala s EU o istoj stvari je s Hrvatskom već ranije imala zaštićene ključne proizvode. Mi smo s Hrvatskom imali sve na nuli, potpuni bescarinski uvoz u BIH“, kazao je bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

Ekonomski stručnjaci također upozoravaju kako bi bh. proizvodnja bila ugrožena ukoliko bi Hrvatska, odnosno Unija, dobili ranije kvote bescarinskog uvoza. U Vanjskotrgovinskoj komori rješenje vide u definiranju novog roka za rješenje tog pitanja.

„Najmanje dvije godine pregovora s EU oko usuglašavanja stavova. Znači, ne može se destiti da BiH dozvoli Hrvatskoj da uvozi ovu grupu proizvoda bez carinskih opterećenja a da to čini prema ostalim zemljama EU“, rekao je Duljko Hasić iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Ali, u Evropskoj misiji u Sarajevu kažu kako od BiH očekuju poštivanje obaveza, a među njima je i princip tzv. tradicionalne trgovine, koja podrazumijeva da se kvote koje su vrijedile prije ulaska neke zemlje u Uniju nadodaju onima koje trenutno vrijede.

Naprimjer, ako dogovorena kvota bescarinske trgovine nekog proizvoda s EU iznosi 500 tona, a s Hrvatskom je BiH ranije imala 1.000 tona bescarinskog uvoza, onda bi nova kvota bila 1.100 tona i vrijedila bi obostrano. To nije zahtjev Hrvatske, nego cijele Unije, izričiti su u Evropskoj misiji.

Nema protekcionizma

„Postoji vrlo dobro ustanovljena procedura primjene Sporazuma o stabilizaciji i priduživanju koju su prihvatile sve druge zemlje u regiji. BiH je jedina država koja ju nije prihvatila na takav način. Vjerujemo kako je u dugoročnom interesu BiH da to učini, ne samo kako bi otvorila slobodnu trgovinu s EU nego i povisila vlasititi izvoz u Uniju. Pozicija Evropske komisije je vrlo jasna. Ne vjerujemo kako je protekcionizam dobar pristup za BiH, ni u kraćem ni dužem roku“, zaključio je Andy McGuffie iz EU delegacije u BiH.

Već godinama se o tome pitanju vode pregovori, a sada su s evropske strane postavljeni rokovi. Ako proces prilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s tim pravilom ne bude završen do kraja ove godine, Brisel će BiH ukinuti određene trgovinske povlastice koje trenutno uživa u odnosu s Unijom.

Izvor: Al Jazeera