Galerija u Orašju čuva ostatke mamuta i hrastovog drveta starog 5.000 godina

Abonos, Orašje

Abonos, Orašje

Dokazi da su mamuti nekada živjeli i na tlu Bosne i Hercegovine pažljivo se čuvaju u galeriji “Abonos” u Orašju čiji je vlasnik umjetnik Hrvoje Benković.

Ime je dobila po ostacima hrasta abonosa koji je prije 5.000 godina pao u rijeku Savu iz koje je Hrvoje prije petnaest godina sa dubine od 9 metara izvukao čamac napravljen upravo od komada abonosa, a koji je danas izložen u njegovoj galeriji.

Iz rijeke Save i drugih močvarnih područja Hrvoje vadi trupce stare 1.000 do 5.000 godina, a usput je pronašao i kosti i zube mamuta koje je izložio u svojoj galeriji i kojima želi pokazati posjetiocima da su oni nekada živjeli na tlu Bosne i Hercegovine, ispričala je za Radiosarajevo.ba Hrvojeva supruga Liliana Mariana Benković.

Pored ostataka mamuta, Hrvoje je pronašao i ostatke nosoroga i bivola, kao i primitivna oruđa iz bakrenog doba. Međutim, primarno potražuje abonos.
“U doba kada je raslo drvo hrasta, kad su s njega padali listovi i žirovi u tlo novonastalih postglacijalnih močvara kojima su tutnjala krda mamuta, čovjekov život i njegova kultura bili su duboko prožeti strahopoštovanjem prema velikom i nedokučivom dijelu prirode”, navode iz galerije Abonos.

Hrastova šuma od pradavnih vremena raste na području rijeke Save i u godovima tog drveta upisana je historija naše planete. Starost drveta Hrvoje raspoznaje po boji i tvrdoći, ispričala nam je Marijana, a boja se mijenjala pod utjecajem minerala u vodi hiljadama godina.

Kada je otkrio prve ostatke abonosa o njima nije znao ništa, ali se educirao, a njegovo otkriće potvrdila je analiza drveta koja je rađena u institutu Ruđer Bošković.

Abonos, OrašjeOd abonosa kojeg je morao pažljivo sušiti i obrađivati kako bi zadržao izvorni oblik, Benković proizvodi i unikatni namještaj i suvenire koji se mogu kupiti u njegovoj galeriji. Dva identična komada kod njega nije moguće kupiti.
Galeriju najviše posjećuju grupe učenika za koje Hrvoje često pravi programe i upućuje ih u sadržaj galerije, ali ih upoznaje i sa dalekom historijom ovog područja, ispričala nam je Marijana.

U galeriju u Orašju turisti najčešće svraćaju organizirano, a tada i njih Hrvoje upoznaje sa onim što radi.

Iako je tražio pomoć nadležnih vlasti, do sada im uglavnom niko ne pomaže. Neprestano rade na traženju novih stvari i najviše rade privatno.

Benković se nada da će jednog dana otvoriti i Muzej hrasta lužnjaka. Zahvaljujući nalazima abonosa Orašje može postati jedno od značajnijih dendrohronoloških centara jer su nalazišta ovog drveta jako rijetka i u svijetu, a u močvarnim predjelima rijeke Save još je njegovih ostataka.

Abonos, Orašje

Abonos, Orašje

Ostaci abonosa mogu pomoći i u proučavanju klimatske prošlosti planete Zemlje za koju su najviše bili zainteresirani stručnjaci sa Univerziteta u Cornwellu sa kojima Benković sarađuje više godina šaljući im uzorke koje pronalazi. Naučnici sa tog Univerziteta su i boravili u Orašju upoznajući se sa Hrvojevim nalazima.

Posted by on 2017-08-22. Filed under Orašje, Vijesti iz BH gradova. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login