Klizišta i dalje aktivna, povratak nesiguran

Iako je s prestankom padavina i povlačenjem rijeka i potoka u svoja korita započeo proces normalizacije života, stručnjaci upozoravaju da nije prošla prijetnja od već pokrenutih i mogućih novih klizišta. Situacija je kritična posebno u Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu.

Broj pokrenutih klizišta u Bosni i Hercegovini nakon vremenskih nepogoda koje su zadesile našu državu veći je od 3.000, ali ćemo konačne podatke znati tek za nekoliko sedmica. Iako sva klizišta nisu jednakog intenziteta i veličine, šteta koju su prouzročila mjeri se milionima maraka.

Klizišta i dalje prijete

Nakon prestanka padavina, mnogi građani odlučili su se vratiti u svoje domove iako su oni oštećeni posljednjim klizištima ili su u zoni novih mogućih za koja se ne može još ustvrditi da su se smirila. Mr. Mehmed Saletović, geolog i ovlašteni sudski vještak iz oblasti geologije, za Novo vrijeme kaže da je njegova poruka građanima da se ne vraćaju u svoje domove jer je evidentno da nije došlo do smirivanja klizišta. “U zaseoku Spahići (Orahovica, Zenica) struja je preventivno isključena upravo da se ljudi ne bi odlučili na samoinicijativan povratak kući. Tokom dana stanovnici, na vlastitu odgovornost, ulaze u kuće da obave pojedine poslove. Međutim, moja preporuka je da se ljudi ne vraćaju u mjesta u kojima su se javila klizišta dok se taj teren ne provjeri. Sigurno je da nisu umireni klizišni procesi i još vidimo da iz mnogih padina teče voda. Usljed loklanih pljuskova mogu se pojaviti i potpuno nova klizišta, i situacija će biti kritična sve dok se ne uradi konačna sanacija. Dakle, tamo gdje je rečeno da ljudi ne trebaju boraviti, to i dalje važi”, kaže za Novo vrijeme Mehmed Saletović.

Broj klizišta i vododerina samo na području općine Zenica je blizu 1000. Sva ova klizišta nisu kritična i nisu prijetnja, ali je značajan broj onih koji su direktno ugrozili objekte, puteve i različite privredne komplekse. Prioritet u sanaciji imaju ona klizišta koja ugrožavaju putne komunikacije i domove, a takvih je na području Zenice desetak i nalaze se uglavnom na području sela Šerići, Žičara, Topčić-Polje, Bistrica, Hece itd. Za potpunu sanaciju, ako ona ikad bude moguća, trebat će godine rada.

Prve mjere poduzmite sami

Stručnjaci apeliraju na mještane da upravo oni mogu provesti najhitnije mjere. Ispuštanje vode iz malih akumulacija nastalih usljed klizišta, reguliranje vodotoka, pravljenje kanala kojima će voda otjecati do najbliže rijeke, neke su od najhitnijih mjera koje treba poduzeti. Slične preporuke izdali su i iz Društva za geotehniku Bosne i Hercegovine. “Ako imate kopani bunar, u slučaju intenzivnih padavina i porasta nivoa vode u bunaru, vodu treba odmah crpiti do dna. Što je niži nivo vode u bunaru, to je veći depresioni lijevak i veća je čvrstoća tla u okolini. Također, površinske vode na padini treba odvesti što kraćim putem niz padinu. Poželjno je da se kanali pripreme prije padavina, a najbolji su oni od betonskih kanalica ili betonski kanali, ali mogu pomoći i zemljani, koje treba praviti tako da što više obuhvate slivno područje padine”, saopćeno je iz Društva za geotehniku, uz napomenu da se drenažni sistem pravi isključivo uz konsultacije sa stručnjacima, jer nestručno urađeni drenažni sistemi mogu izazvati više štete nego koristi. Preporuku za zaštitu građevinskih objekata trebali bi dati građevinski inžinjeri, upozoravaju stručnjaci.

“Nepovoljna geološka građa prostora, veliki intenzitet padavina, nepovoljna morfologija (položaj) prostora, i na kraju ljudski faktor osnovni su uzroci pojave klizišta”, kaže geolog Hamid Begić. Čovjek doprinosi pojavi klizišta masovnom sječom šume i nekontroliranom gradnjom, što dovodi do preopterećenosti padina, nedostatka infrastrukture itd.

Skupa tehnika za sanaciju

Inače, za geološka istraživanja zadužene su firme koje su osposobljene za ovakvu vrstu istraživanja i koje za to imaju licencu koja je u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima. Stručnjaci kažu da za mnoga klizišta, posebno za ona plitka, detaljna istraživanja i nisu neophodna, nego se na licu mjesta daju tehnička rješenja za sanaciju. Na onim mjestima za koja inžinjeri geologije procijene da se radi o složenijim i dubljim klizištima, vrše se ispitivanja kojima se ustvrđuje kakav je supstrat, njegova dubina, radi li se o jednoj ili više klizišnih ravni itd.

Geolog Hamid Begić iz Federalnog zavoda za geologiju bio je angažiran na području općine Vogošća. Na području općine Vogošća ima mnogo plitkih klizišta, a sad je primarna zaštita ugroženih objekata. Na većim klizištima rade se detaljna ispitivanja na osnovu kojih će biti izrađena projektna dokumentacija za sanaciju.

Potpuna sanacija klizišta, posebno na mjestima gdje su ona bila velika i gdje su već dala negativne efekte po objekte, vrlo je skupa. Preporuke geologa su da se pristupi sanaciji i zaštiti objekata koji nisu stradali, pri čemu se na tim lokacijama više ne bi trebali graditi novi objekti. “Postoje klizišta gdje je više skoro nemoguća bilo kakva sanacija. To je skup proces, a pitanje je i faktora sigurnosti poslije sanacije. Sad ne mogu imenovati sve takve lokacije, ali klizišta kakva su se javila u Željeznom Polju, prema mojoj procjeni i prema informacijama koje imam, iako moram reći da tamo nisam bio, vjerovatno je nemoguće sanirati na način da se taj prostor ponovo koristi za gradnju”, kaže za Novo vrijeme Hamid Begić.

Neophodna detaljna ispitivanja

Tim geologa federalnog Zavoda za geologiju dostavio je izvještaj Kantonalnom štabu civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona o stanju klizišta nakon obilaska terena tokom prošlog vikenda. Zajednička karakteristika većine klizišta koja su se javila tokom poplava na području Zeničko-dobojskog kantona jeste da su u pitanju stara klizišta koje je pokrenula velika količina padavina. Usto, konstatirano je da je prostor zahvaćen klizištima smješten na jako strmim padinama (više od 60 stepeni nagiba) s velikom debljinom deluvijalnog materijala koji na nekim mjestima prelazi 20 metara. Ovaj deluvijalni materijal formiran je na zemljištu koje je pogodno za nastanak klizišta. Međutim, prostor između spomenutih klizišta je, prema procjenama, zadovoljavajuće stabilan. Da bi se dala konačna ocjena stabilnosti terena tim geologa predložio je detaljno inžinjersko-geološko kartiranje šire zone klizišta.