Koju školu i koji smjer odabrati

Dok učenici završnih razreda srednjih škola imaju dvojbu, upisati fakultet ili ići na berzu rada, učenici završnog razreda osnovnih škola razmišljaju koju srednju školu upisati.

Iako bi glavna vodilja izbora trebala biti sklonost, budući srednjoškolci, bolje reći njihovi roditelji, razmišljaju hoće li nakon završene škole desetljećima čekati na zavodima za zapošljavanje ili će direktno iz škole na radno mjesto.

Tokom posljednjih godina obrazovni sistem uglavnom je školovao učenike za zavod za zapošljavanje. Obrazovati ljude za zanimanja koja su nezapošljiva nije pošteno ni prema mladima, ni prema njihovim roditeljima, a nije dobro ni za ekonomiju i državu.

Deficitarna i suficitarna

Prema podacima portala Posao.ba, u prosjeku na jedan oglas pristizalo je 49 prijava, a mjesečno je zabilježeno oko 12.000 prijava na oglašena radna mjesta, dok je oko 5.500 osoba apliciralo na otvorena radna mjesta.

Prema njihovim podacima, deficitarne kategorije za prošlu godinu, pored informatike – software, bile su biotehnologija i farmacija, arhitektonske usluge i ugostiteljstvo.
 Kategorije suficitarnih zanimanja (gdje je postojala velika potražnja, ali mala ponuda poslova) u 2011. godini bile su administrativne i slične usluge, transport, skladištenje i logistika, policija i zaštitarske usluge, turizam i osiguranje.

U najviše slučajeva poslodavci u protekloj godini nisu navodili vrstu zaposlenja u oglasima, čak u 30,9 posto oglasa. Što se tiče stepena obrazovanja, u čak 48,91 posto oglasa poslodavci su tražili radnike s visokom stručnom spremom, a potom u 32,74 posto oglasa sa srednjom.

Godinama čekaju posao

Danas posao traži više od 500 hiljada osoba, a više od polovice njih su žene. Na popisima zavoda za zapošljavanje mogu se naći svi profili, a dužina čekanja u uglavnom je nekoliko godina, ali i desetljeća.

Posao čekaju i oni bez i jednog razreda škole, ali tu su i mnogi sa završenim fakultetom pa i oni s diplomom doktora nauka, u BiH svaki dvanaesti nezaposleni ima u džepu diplomu od više škole pa do doktorata, piše Večernji list.

Kada je riječ o srednjoj stručnoj spremi, premda su ih puni zavodi za zapošljavanje, najtraženiji su bili trgovci (149 radnih mjesta). Slijede policajci (67), ekonomski tehničari (67), drvoprerađivači (45), elektrotehničari (36), mašinski tehničari (33), gimnazijalci (30), građevinski tehničari (26), medicinski tehničari (23) i elektromonteri (22).

Vrlo su tražena zanatska zanimanja, i to: vozači (92), tesari (51), kuhari (48), mašinovođe (46), šivači (25), te zanimanja kao što su zaštitari (47), čistači (42), domari (40), NK radnik (27) i spremači (22).

Poslovi zavarivača, pekara, kuhara i pizza-majstora su neka od najtraženijih zanimanja. Nije redak slučaj da ljudi ovakvog profila zarađuju više nego oni s visokom stručnom spremom.