Lijek samo za ‘povlaštene’

Trudnice u Tuzlanskom kantonu veoma teško dolaze do niskomolekularnog heparina, lijeka koji sprečava trombofiliju kod trudnica. Naime, nakon što im njihov doktor propiše taj lijek, one moraju ponovno proći komisije i liječničke konzilije kako bi ostvarile pravo na lijek koji se može kupiti u samo jednoj apoteci i to onoj Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla. Budući da rijetke trudnice ostvare to pravo, primorane su izdvajati 5 eura dnevno za lijek, a većina ih u siromašnoj Bosni i Hercegovini to nije u mogućnosti.

Niskomolekularni heparin ili clexan danas se preventivno propisuje većini trudnica jer sprečava trombofiliju. Međutim, u Federaciji BiH jedino je u Sarajevskom kantonu na esencijalnoj listi. Od prije nekoliko mjeseci i u Tuzlanskom kantonu trudnice s konzilijarnim mišljenjem dolaze isključivo u jednu bolničku apoteku na UKC Tuzla i tu im se propisuje određena doza lijeka. Međutim, takvo pravo trudnice u Tuzlanskom kantonu veoma teško ostvaruju. Boris Krešić nam je ispričao kroz što je sve prošla njegova djevojka Melisa.

“Ono sa čime se susrećete je da svojim novcima kupujete clexan i niste u mogućnosti dobiti bilo kakav povrat sredstava. Izgleda da samo “povlašteni” mogu dobiti i dizati lijek samo u apoteci u Tuzli što je apsurd. Šta je s trudnicama iz drugih gradova, iz Srebrenika, Gračanice, Gradačca…? Treba vam oko 4 000 maraka ( 2 000 eura ) za jednu trudnoću. Danas, većina stanovništa u BiH nema novca za taj lijek”, pojašnjava Krešić.

Borisu Krešiću, kao sveučilišnom profesoru porodičnog prava, danas se za savjet obraćaju brojne trudnice. Profesor Krešić kaže da je i sam uvidio kolika se diskriminacija vodi nad trudnicama.

“Uslovi za lijek se prema trudnicama svaki dan proširuju, da ne kažem izmišljaju. Žene koje su se meni obraćale kažu da im nisu dali lijek u Domu zdravlja Tuzla ili u nekom od Domova zdravlja u Tuzlanskom kantonu. Međutim, kada su pitale je li to znači da im lijek ne treba, rekli su im da ipak uzimaju. Znači niko ne želi na sebe odgovornost. Nije mi jasno, zašto ako ginekolog kaže trudnici da treba koristiti clexan, zašto mora ići na neke komisije?”, komentira Krešić

Upravo ovo pitanje postavili smo ministru zdravstva u Vladi Tuzlanskog kantona Bahrudinu Hadžiefendiću.

“Zato što komisiju pored ginekologa čine još i klinički farmakolog, patolog, hematolog odnosno svi oni koji imaju vezu s ovom dijagnozom. Samo to konzilijarno mišljenje se smatra najadekvatnijim za primjenu te terapije. Jer, dosta je zloupotrebe naročito od strane privatnog sektora, ginekologa koji lijek propisuju onako, da ne kažem i kome treba i kome ne treba”, tvrdi ministar.

Nekoliko godina unazad, podsjeća, “ovaj lijek nije uopšte nešto toliko bio prisutan”.

“A sada je baš malo čudno da skoro svaka trudnica ima indikaciju za primjenu clexana. Znači, na ovaj način smo uspostavili jednu kontrolu i baš onima kojima je lijek potreban će biti i propisan. A što se tiče te neke široke primjene, mislim da bi se trebala staviti granica na troškove i bespotrebno propisivanje”, kaže ministar Hadžiefendić.

Prema kriterijima Europskog udruženja za reproduktivnu medicinu čijim pravilima se vodi i Klinika za ginekologiju UKC Tuzla, u strogo indiciranim slučajevima niskomolekularni heparin ili clexan je prevažan za trudnicu. Na naše pitanje što znači ukoliko ga trudnica ne koristi, ginekolog s UKC Tuzla dr. Igor Hudić kaže:

“Kada govorimo o niskomolekularnom heparinu onda zapravo govorimo o prevenciji tromboembolijskih incidenata. Svakako da je taj lijek bitan za razvoj normalne trudnoće do kraja termina. Ali ja moram napomenuti, da ne bude zabune, da broj pacijentica kojima je indicirano uključivanje niskomolekularnog heparina je veoma mali.”

Dr. Igor Hudić je upravo je dio konzilijarnog tima liječnika koji trudnicama na kraju daju mišljenje i nalaz o pravu na korištenje niskomolekularnog heparina. Stoga smo ga i pitali, zašto trudnice prolaze kroz brojne procedure da bi ostvarile pravo na lijek.

“Pa iz razloga što imamo epidemiju propisivanja niskomolekularnog heparina u trudnoći. To je sada jedna pojava koja je i prema razgovorima s našim kolegama iz susjednih zemalja je nešto što ide u pogrešnom smjeru. Zbog toga smo mi krenuli s ovim i updateovali s najnovijim referencama i iščitali sve relevantne svjetske vodiče kada je u pitanju ovaj lijek”, navodi Hudić.

Vođeni time, pojašnjava, i “stavovima koji su prihvaćeni od strane Europskog udruženja za reproduktivnu medicinu koje mi i primjenjujemo, mi smo se odlučili za ovakav terapijski pristup”.

“Bez obzira što se radi, kako studije pokazuju, o lijeku koji je neškodljiv mi pak obavljamo preglede i razgovore s trudnicama. U našem timu su četiri ginekologa. Prema kliničkim i laboratorijskim kriterijima koji moraju biti zadovoljeni da bi pacijentica dobila taj lijek u okviru operacionog programa, mi donosimo pozitivnu ili negativnu odluku”, kaže dr. Hudić.

Zbog svega ovoga većina trudnica primorana je sama kupovati lijek jer niti jedna ne želi ugroziti svoje zdravlje. Također, za trudnice se u Federaciji BiH pojavio još jedan ogroman problem zbog čega su ugroženi životi novorođenčadi. Naime, svaka majka porodilja ukoliko je njena krvna grupa negativna, a bebina pozitivna ili obratno nakon poroda mora primati injekcije kako bi beba preživjela. Te injekcije u Federaciji BiH nema što nam je potvrdio i ministar zdravstva TK Bahrudin Hadžiefendić.

“To je istina. Trenutno je nema. Nažalost mi imamo dosta upita i pacijenti se snalaze kako znaju, odlaze u Srbiju ili ostvaruju neke paralele i tako pupuju. Ali, evo prema mojim informacijama za nekih dvadesetak do mjesec dana lijek bi trebao biti i na našem tržištu.”

Profesor porodičnog prava Boris Krešić kaže da je sve ovo poražavajuće za demografsku sliku BiH.

“Šta nas čeka? Čeka nas nestanak. Vi već u 2016.godini ste imali pad nataliteta. Uzmite u obzir svu omladinu koja nam ode. Procjene su da ćemo kao društvo za 150 godina nestati. Ja sutra trebam stati pred studente i reći im da je porodica osnovni stub društva i da bez porodice nema države. A političari i skupštinari su stvorili tako težak i apsurdan sistem prema porodici da se meni kao pravniku teško boriti”, zaključuje Krešić.