Maglaj i drugi gradovi prepušteni sebi

 Maglaj, poplave, čišćenje Nešto više od dva mjeseca nakon povlačenja vode malo ko se bavi područjima koja su stradala tokom velikih poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu. Da ne postoje konkretni projekti obnove, potvrdio je i ambasador Japana u BiH. Samo nekoliko sedmica dijeli nas od jeseni i novih kiša, a obnova porušenih domova se ne nazire.

“Evo, već dva mjeseca su prošla od poplave. Ja nisam dobio ni marku. Kako dalje? Nedavno sam podig’o kredit jer mi je to jedino preostalo”, priča nam jedan Maglajlija. Ovakve i slične izjave čuju se svakodnevno od mnogih građana koji su dočekali poplavu na svome pragu u općini Maglaj. Osim milionske štete izazvane poplavom, stanovnici maglajskog područja svjedoci su mnogobrojnih klizišta od kojih su posebno opasna ona u naseljima Kosova i Donji Bradići.

Volonterske akcije neposredno nakon povlačenja vode obilježile su prvi mjesec čišćenja i uređenja poplavljenog područja, gradskog i prigradskog, uz vidljiv rezultat i očigledan uspjeh. Humanitarni konvoji pomoći svakodnevno su stizali iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine i svijeta. Humanitarna pomoć i dalje pristiže, istina u manjem obimu, ali na veliku dobrobit ugroženih. Saobraćajna komunikacija dovedena je u prohodno stanje i životne prilike se neizbježno usmjeravaju ka ispunjavanju privatnih i poslovnih obaveza obnove. Većina privrednih subjekata samoinicijativno obnavlja poslovne objekte, kao i određeni broj stanara, dok su ostali primorani stanovati u domovima kod rodbine ili u iznajmljenim stambenim objektima.

Osim redovnih primanja javnih donacija u materijalu potrebnom za obnovu i hrani za preživljavanje, stanovnici se samostalno snalaze za novčana sredstva kako bi otpočeli nabavku osnovnih sredstava za za obnovu domova. Rijetki su bili tolike sreće pa su im renoviranje preuzele pojedine organizacije ili fizička lica izvan Maglaja.

Građani na rubu strpljenja

Uzimajući u obzir iznenadno vanredno stanje zbog poplava kakve nisu upamtili ni najstariji stanovnici Maglaja, organizacija spašavanja te podjela humanitarne pomoći neiscrpna je tema razgovora Maglajlija. “Ima ih po petnaest puta dobili”, kaže N. I. čekajući paket ispred lagera.

Na inicijativu Općinskog vijeća s druge vanredne sjednice, načelnik Maglaja Mehmed Mustabašić pozvao je sva pravna i fizička lica s područja općine koja su sudjelovala u raspodjeli doniranih sredstava da dostave spiskove radi uspostavljanja Centralne baze podataka. Takvom aktivnošću sprečava se zloupotreba, odnosno postavlja se temelj za jednaku raspodjelu humanitarne pomoći. Mnogi konvoji stizali su putem privatnih aranžmana fizičkih lica, a to je podrazumijevalo želju donatora za direktnom podjelom na terenu. Jesu li haotične prilike uvjetovale organizaciju? “Što nije izaš’o na teren među svijet pa da kaže: ‘Ljudi, ne brinite se, bit će dobro, bit će para.’ A on se zatvorio, nigdje ga”, negoduje D. B. komentirajući ponašanje načelnika tokom prvih dana nakon poplave.

U Općinu Maglaj su od prvih poslijepoplavnih dana neprestano pristizale različite delegacije, u privatnim, stranačkim ili javnim “aranžmanima”, a što je izazvalo različite sumnje unutar običnog puka. Nedostatak ili nedostupnost povratnih informacija ostavlja prostor koji se popunjava raznoraznim spekulacijama. Mnogi negoduju zbog kasnog izlaska komisija koje su trebale ustvrditi štetu. “Neki dan mi je dolazila komisija za procjenu štete i kažu: ‘Kod tebe je sređeno!’ Jest sređeno, ali evo i računa i slika kako sam zatek’o, pa vi to onda s bankom riješite”, pojašnjava nam svoju situaciju jedan od građana Maglaja.

S druge strane…

Na veliko oduševljenje Maglajlija, mnogobrojne donacije sa svih strana vrlo su efikasno djelovale na podizanje svijesti i morala onih koji su najviše pogođeni poplavama i klizištima.

No, aktivisti angažirani na podjeli pomoći svjedoci su nekontroliranih želja pojedinaca. Kako navode, situacija je u trenucima dolazila do granice incidenta. Spomenute pojave odnose se na stalno traženje pomoći od istih osoba ili više lica iz jednog domaćinstva, zatim lažno predstavljanje i korištenje statusa poplavljenog stanovništva, nepoštivanje uspostavljenog reda za podjelu, neutemeljeno optuživanje aktivista za krađu, verbalno napadanje, fizički nasrtaji na volontere i sl.

“Vjerujte, nisi smio reći pristiglom donatoru na lageru da su dotične osobe, koje su tražile pomoć k’o da im život o koncu visi, prije deset minuta dobile paket pomoći, pa i više puta, jer vam on nije vjerovao gledajući njih. Iste te osobe bile su spremne na sve i svašta. Ja više nisam mogao podnijeti toliko nezadovoljstvo. Napustio sam aktivnosti oko podjele pomoći. Ne može se napuniti kaca bez dna”, objašnjava nam situaciju DŽ. Đ. volonter koji je tokom prvih dana nakon katastrofalne poplave radio na podjeli pomoći.

U iščekivanju…

Velika pažnja ugroženih stanovnika Maglaja usmjerena je na treću vanrednu sjednicu Općinskog vijeća, koja se očekuje s krajnjom nadom u precizna rješenja, a čime bi se zatvorio začarani krug nagađanja. Razmatrajući zaključke s prethodne vanredne sjednice Općinskog vijeća, ostalo je nejasno nekoliko ključnih stvari: koliki novčani iznos će biti dodijeljen ustvrđenim kategorijama, hoće li novčane donacije dobiti svi ugroženi bez obzira na to što su već samoinicijativno obnovili stanove, hoće li privrednici moći tražiti povrat uloženog novca za obnovu poslovnih objekata i slično.

Pretpostavke ili službene stavove o prethodnim pitanjima tražili smo na adresi prvog čovjeka Općine Maglaj – načelnika Mustabašića. Međutim, zbog velike zauzetosti načelnik nije bio spreman odgovoriti na naša pitanja.

Posted by on 2014-08-01. Filed under Maglaj, Vijesti iz BH gradova. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login