Međunarodni dan močvara – osjetljiva i važna staništa koja ubrzano gubimo

Povodom 2. februara, Međunarodnog dana močvara, Centar za životnu sredinu još jednom podsjeća javnost na ekocid počinjen na Bardači prije 10 godina, ali i postavlja pitanje nadležnima – da li su spremni da isprave nepravdu i pokrenu inicijativu za obnovu ovog nekad nadaleko poznatog i biološki bogatog močvarnog kompleksa?

Livanjsko polje Ajdin Kamber
Livanjsko polje, foto: Ajdin Kamber

„Godinama smo upozoravali i opominjali nadležne i širu javnost o ovom slučaju. Iako ekocid nismo uspjeli da spriječimo, nećemo dopustiti da Bardača bude zaboravljena. Takođe smo uvjereni da je oporavak moguć, jer močvarni ekosistemi imaju veliki kapacitet za obnovu, te se uz stručno upravljanje Bardači može relativno brzo vratiti stari sjaj“, istakla je Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja.

Međunarodni dan močvara se obilježava 2. februara i svake godine, još od 1971. godine, poseban naglasak se stavlja na prethodno dogovorenu temu, a ovogodišnja tema je „Močvare i dobrobit ljudi“.

Močvare su izuzetno bitna staništa budući da pružaju mnogo koristi za ljude i druge oblike života, kao što su prečišćavanje i regulisanje voda, skladištenje gasova staklene bašte, proizvodnja biomase, pružanje skloništa i staništa za mnoge vrste…

Pored Bardače, po Ramsarskoj konvenciji u Bosni i Hercegovini su zaštićeni Livanjsko polje i Park prirode Hutovo blato. Livanjsko polje još ne uživa zaštitu po domaćem zakonodavstvu, iako je prijedlog za proglašenje zaštićenog pejzaža na stolu nadležnih već treću godinu. Centar za životnu sredinu kroz projekat „Održiva budućnost za slatkovodni ekosistem Livanjsko polje u Bosni i Hercegovini“ koji realizuje u saradnji sa Ornitološkim društvom Naše ptice i organizacijom EuroNatur uz podršku fondacije DIMFE, zagovara zaštitu i održivo upravljanje ovog visokovrijednog područja.

Kao primjer svijetle tačke glede zaštite i upravljanja močvarnim staništem bitno je istaći primjer zaštićenog staništa Tišina, koje se nalazi na teritoriji opštine Šamac. Unutar tog zaštićenog područja je realizovano više aktivnosti od strane Centra za životnu sredinu i Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, kao što je borba protiv invazivnih vrsta biljaka, podrška održivom stočarstvu kroz uvođenje autohtone rase podolskih goveda, monitoring biodiverziteta i mnoge druge. Ova lokalna zajednica polako, ali ispravno uviđa sve koristi od očuvanja tog osjetljivog močvarnog kompleksa.

Nataša Crnković dodaje da se nada da će ovakvih svijetlih primjera biti sve više.

„Ne želimo da se slučaj Bardače ponovi bilo gdje, te da se propuste šanse da se močvarna staništa očuvaju i razvijaju na način koji će donijeti dobrobit lokalnom stanovništvu. Kada govorimo o močvarnim staništima u BiH, važno je pomenuti i ribnjak Saničani kod Prijedora, koji predstavlja jedno od važnijih staništa za ptice i druge močvarne vrste u ovom dijelu države. Očekujemo da će vlasti ozbiljno da pristupe novom sistemu upravljanja nad ovim ribnjakom, jer postoje naznake da će Vlada Republike Srpske da kupi ribnjak u skorijem periodu, obzirom da je ribnjak u stečaju“, navodi ona.

Globalno se procjenjuje da jedan od osam ljudi zarađuje za život od močvarnih područja kroz obezbjeđivanje hrane, zaliha vode, prevoza i drugih aktivnosti. Ova staništa gubimo tri puta brže nego šumska staništa i taj trend se ubrzava. Od 1970. godine je izgubljeno najmanje 35% močvarnih područja na nivou planete.

Centar za životnu sredinu

Posted by on 2024-02-02. Filed under Bosna i Hercegovina, Ekologija, Magazin. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login