Mladi bh. arheolozi dobili šansu kakvu starije generacije nisu imale

Regionalna konferencija o implementaciji heritage studija na univerzitetima u BiH organizirana je danas u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu u okviru implementacije Tempus projekta “Reforma nastavnog plana i programa nauka o baštini u BiH”. Ovaj događaj predstavlja završnu aktivnost implementacije projekta BIHERIT koji je imao za cilj reformu nastavnog plana i programa drugog ciklusa studija na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Predsjedavajući današnje konferencije, profesor arheologije iz Ljubljane i gostujući profesor na studiju arheologije u Sarajevu prof. dr. Predrag Novakovič ocijenio je da se projekt provodio kako je planirano.

“Projekt se polako primiče kraju, a mi smo zadovoljni. Ipak je tu bilo uloženo truda od brojnih partnera i domaćih i stranih. Vidimo pomake”, kazao je on. Naglasio je da je arheologija u BiH prilično stradala, što se pogotovo primijeti na lokalnoj i regionalnoj razini.

“A tu je ključ, baština je 99 posto “lokalna” baština”, kazao je prof. Novakovič. Naveo je da je cilj projekta, između ostalog, bio da osposobi mlade stručnjake, nositelje razvoja na tom području i da omogući najneophodniju infrastrukturu: opremu, ljude, biblioteke…

Kada su u pitanju arheološke “nove snage” u BiH, Novakovič navodi da se tu radi o više razina. Najprije o mladim profesorima koji su u međuvremenu doktorirali ili će uskoro doktorirati, a koji će sutra preuzeti razvoj u svoje ruku. A tu su i studenti prvog i drugog ciklusa koji su imali priliku pratiti nastavu u kojoj su domaćim stručnjacima pomagali strani partneri.

“Ali, mlade snage moraju još da se dokažu. Dobili su šansu kakvu generacije prije njih nisu imale”, kazao je Novakovič, dodajući da studij arheologije nije ni postojao donedavno u BiH.

Istaknuo je da su svi arheolozi koji su radili u BiH diplomirali u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu i drugdje, što naravno, poslije osamostaljena BiH nije bio dobar model kako planirati domaće stručnjake.

Doc. dr. Adnan Kaljanac s Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je učestvovao u pripremi, aplikaciji i implentaciji ovog projekta kazao je da je projektom bila predviđena modernizacija nastavnog plana i programa budući da BiH do prije desetak godina nije ni imala studija arheologije kada je otvoren studij u Mostaru, a nešto kasnije u Sarajevu. A susjedne zemlje su studij arheologije imale već prije 100 godina, javlja Fena.