Obrazovanje za podjele

Predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini – Misija OSCE-a, Ambasada SAD-a i Delegacija Evropske unije pozvali su ministre obrazovanja da rade na reformi, kako bi sva djeca imala jednake uslove i kvalitetno školovanje.

Ovo je prvi put da se na ovaj način predstavnici međunarodne zajednice obraćaju Konferenciji ministara obrazovanja, tražeći od njih da prekinu dosadašnju praksu podjela i kršenja ljudskih prava.

Rascjepkana administracija, razdvojene institucije i etnički obojeni nastavni planovi i programi u obrazovnom sistemu u BiH, otežavaju pomirenje, produbljuju bespotrebne podjele širom zemlje, navedeno je u pozivu ministrima obrazovanja u BiH.

“Segregacija, na primjer, kada se radi o cijelom planu i programu, uključujući matematiku i fiziku itd., koje su svugdje iste. To su nauke. Dva plus dva je četiri na svakom jeziku. To je crvena zastavica za Evropsku uniju i to mi ne možemo tolerirati”, rekao je šef Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark u Mostaru.

Zbog toga reforma obrazovanja može i mora biti prioritet svim nivoima vlasti.

„Ovo nije politički projekt. Ovo je moralni imperativ i ekonomska nužnost. Naše tri misije spremne su udružiti snage sa Konferencijom ministara obrazovanja u BiH, sa zajednicama i porodicama, sa nastavnicima i upravama škola, kako bi unaprijedili koordinaciju i pomogli u usvajanju zajedničkog pristupa reformi obrazovanja širom BiH“, navela je Željka Šulc, glasnogovornica Misije OSCE-a u BiH.

Za Lamiju Tanović, profesoricu na Sarajevo School of Science and Techology, ovaj poziv međunarodne zajednice dolazi kasno, jer je segregacija već uzela svoj danak.

„Dobro su se sjetili nakon toliko godina da uopšte stave na dnevni red prioriteta obrazovanje. Bojim se da su zakasnili, ali bolje ikad nego nikad! Obrazovanje je definitivno bilo prioritet da se na njemu intenzivno radi odmah poslije rata i sve vrijeme ove 22 godine. Nažalost, ili se ništa nije radilo ili se vrlo malo radilo, parcijalno i rezultati su takvi kakvi jesu. Rezultati su loši! Loši su po nove generacije, po Bosnu i Hercegovinu“, kaže za RSE Lamija Tanović.

Prema mišljenju Namira Ibrahimovića, nastavnika i jednog od urednika „Školegijuma“, magazina koji se bavi analizom obrazovnih politika i praksi u Bosni i Hercegovini, ovakav poziv trebao bi postidjeti bosanskohercegovačke vlasti.

„To je jedinstven slučaj u svijetu da o obrazovanju vlastitog mladog naraštaja više brinu predstavnici organizacija koji ovdje ne žive, a ne oni koji su zaduženi i plaćeni da brinu o obrazovanju“, kaže Namir Ibrahimović, nastavnik u sarajevskoj Osnovnoj školi „Safvet-beg Bašagić“.

Slabosti bh. obrazovnog sistema su i zastarjeli nastavni materijali i nedostatak obuke nastavnog osoblja. Potrebno je osavremeniti obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini. To je jedan od golemih problema bh. obrazovanja.

Naredne godine u Bosni i Hercegovini će se provesti Međunarodni program za procjenu znanja i vještina učenika (PISA). Tada će biti jasno sa kakvim se sve problemima suočavaju škole u BiH.

I godinu poslije, u 2019. uslijediće Međunarodno ispitivanje trendova u znanju matematike i prirodnih nauka (TIMSS). Još 2007. godine provedeno je testiranje u BIH, koji su i tada ukazali na jasne propuste u izvođenju nastave iz matematike i prirodnih nauka.

Pitanje je da li će se, nakon ovog poziva vlasti, u BiH osvijestiti koliko je bitno kvalitetno obrazovanje za društvo.

Nastavnik i urednik „Školegijuma“ Namir Ibrahimović nije siguran da će odgovor biti pozitivan.

„Dobrodošlo je to posljednje upozorenje, ali znajući naše obrazovne vlasti, znajući da i neke druge stvari koje su međunarodne organizacije tražile, zahtijevale, molile nisu prošle, ne vjerujem da će se uopće jedan ministar obrazovanja, niti bilo koji uposlenik različitih obrazovnih institucija počešati iza uha i potruditi se isplanirati kako će se reformirati obrazovni sistem u narednom periodu“, smatra Ibrahimović.