Izložbom je obuhvaćen dio dokumentarne građe iz muzejske zbirke „Džemal Bijedić“ koji se odnosi na sahranu i komemoraciju iz januara 1977. godine, a koju čine fotografije sa mjesta nesreće, fotografije sa komemorativnih sjednica u Skupštini Jugoslavije i Skupštini Bosne i Hercegovine, Saveznoj vladi i rodnom Mostaru.
Pored fotografija, izloženi su i telegrami saučešća, kao i pisanje štampe o tom događaju, prvenstveno mostarske Slobode i sarajevskog Oslobođenja.
Direktor Muzeja Hercegovine Asim Krhan istakao je kako taj Muzej, obilježavajući značajne datume već deset godina zaredom, posebnu pažnju posvećuje datumima vezanim za Džemala Bijedića i za istoriju 20. stoljeća te da su se ove godine opredijelili za dio građe koja je vezana za njegovu sahranu i posljednji oproštaj.
Profesor sa Sarajevskog univerziteta dr. Husnija Kamberović, inače autor knjige „Džemal Bijedić – politička biografija“, naglasio je kako je smrt Džemala Bijedića 18. januara 1977. godine djelovala šokantno za svijet jer je Džemal Bijedić bio jako poznata politička ličnost, čovjek koji je u svojoj političkoj karijeri obišao brojne zemalja, uključujući i najveće zemlje svijeta – SAD, Kinu, Sovjetski Savez, te razgovarao s mnogim državnicima u svijetu.
– Svi mediji u svijetu pisali su o nesreći, tragediji koja je zadesila jugoslavensku državu. Niko tu tragediju nije svodio samo na smrt jednog jugoslavenskog predsjednika nego su je uvijek dovodili u vezu sa smrću jednog čovjeka koji je imao ogromnu međunarodnu reputaciju, ne samo u nesvrstanom svijetu, nego i na istoku i na zapadu.
– Bijedić je bio reprezentant jugoslavenskog statusa u to vrijeme u svijetu i današnje postjugoslavenske države ne mogu se ni približiti tom značaju koji su i Bijedić i jugoslavenska država u to vrijeme imali u međunarodnim odnosima – zaključio je Kamberović.
Izložba u Centru za kulturu Mostar ostat će otvorena narednih sedam dana.
You must be logged in to post a comment Login