Otvorena izložba pod nazivom “Iz književnih i pozorišnih zbirki muzeja”

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Veliki broj poštovalaca bh. književne i pozorišne umjetnosti okupio se danas u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu kako bi posvjedočili otvaranju izložbe koja je svojevrstan povratak u prošlost.

Izložba pod nazivom “Iz književnih i pozorišnih zbirki muzeja” djelo je autora Amine Abdičević, Tamare Sarajlić-Slavnić i Nedima Mušović, koji su istaknuli da su izložbu, uz prateću monografiju, uspjeli realizirati uprkos brojnim preprekama.

Autorica Sarajlić-Slavnić je u svom obraćanju napomenula da su autori tokom pripreme izložbe bili ograničeni prostorom, ali i finansijama te je zahvalila Ministarstvu civilnih poslova BiH koje je finansijski podržalo izložbu.

“Razmišljali smo o tome da u budućnosti napravimo veću izložbu koja bi obuhvatila veći broj književnika i pozorišnih umjetnika nego je to ova, ali se Muzej nalazi u veoma teškoj situaciji, kao i ostale institucije od kulturnog značaja za državu, tako da ne možemo sada to sa sigurnošću najaviti – kazala je Sarajlić-Slavnić.

Izložba donosi opus određenog broja književnika i pozorišnih djelatnika, a autori su odabrali one najznačajnije koji su živjeli i radili na području BiH.

O bh. književnim djelatnicima govorio je Ivan Kordić kazavši da je zajednički imenitelj svima njima izuzetna djela i svojevrstan sukob s aktuelnim predstavnicima vlasti u različitim režimima, ocijenivši ovu izložbu “snopom svjetlosti u ovim mračnim i surovim vremenima”.

Napomenuo je da monografija ima izuzetnu važnost jer podsjeća na to koliko su pisci važni za historiju jedne zemlje, njima se može manipulirati, ali “to je besmisleno jer njihova djela uvijek na kraju isplivaju”.

O bh. pozorišnim djelatnicima govorio je Gradimir Gojer koji je potcrtao da su narodi koji ne pamte osuđeni u budućnosti na propast i “ako BiH ne bude pamtila prije svega svoju kulturnu povijest, nisam siguran da će kao država izdržati zub vremena”.

“Mjesto na kojem otvaramo izložbu je jedno od oni u kojoj se prati vrijeme, zapisuje vrijeme i na kojem se štiti vrijeme. Vrlo je opasno da predstavnici vlasti ne misle na tu činjenicu. Jedni ne misle na to jer bi željeli da ponište povijest, drugi iz neinformiranosti i neukosti, a treći su oni koji iz ćoška posmatraju svaki potez u kulturi i umjetnosti”, istaknuo je Gojer.

Književni i pozorišni djelatnici okupljenih u ovoj izložbi i monografiji su Edhem Mulabdić, Silvije Strahimir Kranjčević, Safet beg Bašagić, Petar Kočić, Isak Samokovlija, Ivo Andrić, Borivoje Jevtić, Hamza Humo, Ahmed Muratbegović, Antun Branko Šimić, Hasan Kikić, Alija Nametak, Meša Selimović, Šukrija Pandžo, Skender Kulenović, Midhat Begić, Ćamil Sijarić, Branko Ćopić, Mak Dizdar, Ahmed Hromadžić, Derviš Sušić, Josip Lešić, Vitomir Lukić, Izet Sarajlić, Alija Isaković, Jelena Keševljević, Avdo Džinić, Jolanda Đačić, Safet Pašalić, Olga Babić, Jurislav Korenić, Drakče Popović, Boris Smoje, Zvonko Zrnčić, Rejhan Demirdžić i Rudi Alvađ.