Poplavljeni očekuju konkretnu pomoć države

poplave, Maglaj

U Bosni i Hercegovini su u prošlogodišnjim poplavama najviše stradali Maglaj i Doboj. Brojni građani tada su izgubili sve. Ekipa Al Jazeere provjerila je kako danas žive.

Sjećate li se Maglaja? Nabujale Bosne, poplavljenih ulica… Za grad u potpunoj blokadi, zvuk helikoptera bio je dobar znak.
Pomoć je stizala sa svih strana. Ljudima je bila potrebna. U jednoj seoskoj džamiji oformljen je sabirni centar za sve koji nisu znali kuda, izvijestila je reporterka Al Jazeere, Nadina Maličbegović.

„Kuću smo ostavili punu vode. Stvari se ljuljaju u onim valovima vode. Znate kako to izgleda – kad si na spratu, a treba još jedna stepenica da dođe do tebe, a dole buba”, rekla je prije godinu Zehra Mulamehić, stanovnica Maglaja.

Danas ponovno srećemo Zehru, ali ovaj put u vlastitoj kući. Obnovljenoj vlastitim novcem. Nespremnom za novi početak i nove brige.

“Ako je neko dobio veš-mašinu, što i ja ne bih dobila električni šporet ili bilo šta”, pita Zehra.

Sitne donacije

Nakon jedanaest mjeseci boravka u tuđim domovima, Hidajet Obralić se vratio u svoju kuću. Donatori su mu napravili kupatilo, ostalo on sam.

“Ovo sam dobio dar od jednih Tešnjaka. Hvala im. Ovaj kauč. A ja sam ovo kupio”, govori Hidajet.

Poplavljenim domaćinstvima Općina je dodijelila po 500 eura. Oni koji su vlastitim sredstvima sanirali štete na objektima, danas teško mogu dobiti naknadu – jer donatori ne daju novac za popravak, već popravljaju. Tako su obnovljene i sve javne ustanove.

“Mi imamo javne ustanove kakve nismo ni sanjali zahvaljujući svjetskim donatorima”, kaže Muhamed Mustabašić, gradonačelnik Maglaja.

Godinu nakon poplava javne ustanove u općinama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, uglavnom su obnovljene. I građani su dobili neke sitne donacije, a sada očekuju konkretniju pomoć države.

Prizemlje kuće Nedeljka Gajića u Doboju bilo je pod vodom. Vlasnik nije imao drugog novca, osim dvije i po hiljade eura koliko je poplavljenima dala Vlada Republike Srpske. Od toga je sastavio dijelove kuće, a dalje sam ne može.

“Bitno mi je da ja završim do useljenja, a za stvari ćemo lakše. Konkurisao sam za donaciju da mi se napravi da mogu da se uselim. Pošto sam u penziji, mislim da sam na konkursu prošao.”

Nesreća ne poznaje granice

U Doboju je u poplavama život izgubilo 11 osoba. Uništena su brojna domaćinstva, nastradala je privreda. I više niko neće da ulaže u Doboj, kaže gradonačelnik. Tvrdi da vlasti na svim nivoima nisu uradile ništa da spriječe novu katastrofu ako do nje dođe.

“Odmah se krene na ovu malu politiku – mi entitet ne damo, ne damo granicu, a granica je takva kakva jest. Ja bih volio samo da oni Bosnu prebace da ide iz Banje Luke, da rijeke prebace, da ostale stvari, možda je onda i moguće tako, ali ja vam ponavljam, mora Sarajevo obavijestiti Banjaluku, a Banjaluka mora obavijestiti mene”, kaže Obren Petrović, gradonačelnik Doboja.

Ako postoji ijedna pozitivna stvar koja je ostala nakon prošlomajskih poplava u BIH, onda je to spoznaja barem ovih ljudi da priroda i nesreća ne poznaju granice, pa čak ni entitetske.

Izvor: Al Jazeera