Prava djece: Najviše ugroženi mališani do 10 godina

Institucija Ombudsmana za djecu u Republici Srpskoj postupala je u 2014. godini po prijavama, odnosno žalbama u ukupno 742 predmeta, od kojih su njih 557 prijave kojima se ukazuje na povrede prava djeteta po različitim osnovama.

U istom periodu razmatrano je 150 predmeta prenesenih iz 2013., zatim 35 su pojedinačni predmeti pokrenuti po službenoj dužnosti, što znači da je u radu bilo ukupno 742 predmeta po podnesenim prijavama.

Nadležne u ovoj instituciji je takođe kontaktiralo više od 1.750 građana tražeći pravni savjet za situaciju koju imaju ili informacije o tome kome i kako se obratiti radi ostvarivanja prava djeteta.

Roditelji najčešće ukazuju na povredu ličnih prava djeteta u postupcima razvoda braka ili prekida vanbračne zajednice. Djeca u prijavama ukazuju na različite oblike nasilja i povrede njihovog prava u obrazovnom sistemu po različitim osnovama.

Rodbina djeteta (najčešće baka, djed, tetka, ujak) žalbom ukazuje na nemogućnost kontakta sa djetetom ili na različite oblike nasilja i zanemarivanja djeteta.

Vesna Popović, viši stručni saradnik za odnose sa javnošću Institucije Ombudsmana za djecu RS rekla je da se u prijavama Instituciji najčešće se ukazuje  na ugroženost djece u postupku prekida bračne ili vanbračne zajednice, na neadekvatnu zaštitu od različitih oblika nasilja, te na različita pitanja ostvarivanja prava djece u obrazovnom sistemu.

“Najčešće, propusti u radu nadležnih službi, koje  imaju  javna ovlaštenja i vode postupke i donose odluke o ostvarivanju prava djece i njihovoj zaštiti, odnose se na izostanak adekvatne reakcije nadležnih, bilo da odluke po zahtjevu ne donose u zakonom određenom roku ili da ih uopšte ne donose. Na drugom mjestu su prijave kojima se ukazuje na povrede prava djeteta donesenom odlukom, iz kojih je primijetan nedostatak jasnih i za sve poznatih pravila rada, što dovodi u pitanje ostvarivanje prava djeteta i njegovu zaštitu, a najčešći  slučajevi su vaspitno disciplinska odgovornost učenika u obrazovnom sistemu i zaštita prava djece bez roditeljskog staranja u socijalnom sektoru”, kaže za BUKU Vesna Popović.

Ona ističe da su prisutne i situacije u kojima se ukazuje na neprofesionalan odnos zaposlenih, traži izuzeće zaposlenih u pojedinim službama ili cijele službe.

“Iz zaprimljenih prijava prizilazi da su djeca do 10 godina života najviše izložena situacijama koje dovode do povrede njihovih prava. Ako se uzrast djeteta dovede u vezu sa podacima o razvodima braka i vremenu kad se oni dešavaju, te kakve sve posljedice po dijete ostavlja i do kakvih postupaka dovodi, onda je jasno da je u postupcima razvoda braka ostvarivanje prava djece, po različitim osnovama dovedeno u pitanje”, objašnjava ona.

Vesna Popović kaže da sve veći broj djece trpi posljedice razvoda braka i to potvrđuju pokazatelji statistike, po kojima je u 2013.godine evidentirano 770 djece iz razvedenih brakova,  a 2010. godine -344 djece, odnosno za tri godine 2010-2012. evidentirano je 1674 djece, a za period 2011-2013. godine 2100 djece iz razvedenih brakova.

“Zaštita prava djece zbog prekida bračne ili vanbračne zajednice dovedena je u pitanje po različitim osnovama. Prijavama se ukazuje na povrede prava djeteta u postupku povjeravanja djeteta jednom od roditelja, na pravo djeteta na kontakte i druženja sa  roditeljem sa kojim dijete ne živi, na pravo djeteta na izdržavanje, a iz razloga što postupak pred centrom za socijalni rad traje veoma dugo jer centri  ne donose rješenja u zakonom određenom roku, ne postupaju po uputama drugostepenog organa u zakonom datim rokovima, ne koriste zakonom utvrđena ovlaštenja radi zaštite djeteta”, kaže naša sagovornica.

Ističe da praksa pokazuje da nema efikasne zaštite djeteta i njegovih interesa u slučajevima kada roditelji ne sarađuju sa nadležnim službama, niti postupaju po njihovim odlukama, a centri za socijalni rad ne koriste zakonom utvrđena ovlaštenja radi zaštite prava i interesa djeteta.

“Protok vremena je najveća prijetnja u ostvarivanju prava djeteta u ovim postupcima, zato mjere organa starateljstva po svojoj efikasnosti i blagovremenosti moraju biti prilagođene ovoj činjenici, tako da ni primjena represivnih mjera prema roditelju koji sprečava ostvarivanje prava djeteta ne može biti isključena. Poseban problem je plaćanje alimentacije, zakonom nije utvrđen minimum koji roditelj mora obezbijediti na ime izdržavanja djeteta, niti je izvršenje na plati zakonom postavljeno prioritetno u odnosu na druga potraživanja bez obzira kad su nastala”, kaže Popović i napominje da je obaveza izdržavanja djeteta obaveza oba roditelja, ali sistemske mjere moraju obezbijediti da oni tu svoju obavezu izvršavaju.

“Zbog navedenog, ali i brojnih drugih situacija neophodne su izmjene i dopune Porodičnog zakona kojima bi se omogućilo ostvarivanje prava djeteta ali i jačala odgovornost nadležnih službi za vođenje postupaka i donošenje odluka u skladu sa najboljim interesom djeteta, neophodan je stalni stručni nadzor u postupanju nadležnih službi, koji bi trebao biti prije svega u funkciji prevencije, ne samo kod kontrolisanog organa već i kod drugih nadležnih službi po istom osnovu”, ističe Vesna Popović i dodaje da je ovdje riječ samo o jednom segmentu u kojem se ukazuje na povrede prava djeteta.

STATISTIKA

Od ukupnog broja prijava koje je Institucija zaprimila u kojima se ukazuje na povredu ličnih prava djeteta, najveći broj prijava, 56 posto, odnosi se na lične odnose i neposredne kontakte djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi.

Kao i u ranijim izvještajima, iz zaprimljenih prijava proizilazi da su djeca do 10 godina života najviše izložena situacijama koje dovode do povrede njihovih prava.U 2013. godini to je bilo posebno izraženo, jer su prijave ukazivale na povredu prava djece uzrasta od 6 do 10 godina u 30,8 posto slučajeva.

Iako je taj procenat nešto smanjen u izvještajnom periodu na 28,4 posto, mora se imati u vidu da je istovremeno povećan procenat kojim se ukazuje na povrede prava djece uzrasta do pet godina života, sa 15,5 posto, u 2013. godini na 20 posto u 2014.

“Iz zaprimljenih prijava i u 2014. godini proizilazi da su dječaci više izloženi situacijama koje dovode do povrede njihovih prava 376 ili 45,7 posto u odnosu na djevojčice 295 ili 35,8 posto”, navodi se u izvještaju o radu ove institucije u prošloj godini.