Prema izvještaju o realizaciji programa raseljenih lica povratnika i izbjeglica predstavljenom poslanicima Narodne skupštine, tokom prošle godine u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska obnovljeno je svega 112 stambenih jedinica.
Na obnovu imovine, prema podacima entitetskog Ministarstva za izbjegla i raseljena lica, čeka 11 hiljada porodica, na 60 hiljada devastiranih objekata još uvijek nije počela obnova, ali sa sredstvima koja se iz budžeta ovog bosanskohercegovačkog entiteta izdvajaju za tu namjenu, ističu sugovornici Anadolu Agency, sam proces obnove trajat će narednih sto godina.
Ministar za izbjegla i raseljena lica RS Davor Čordaš podsjetio je da je u 2013. godini ovo Ministarstvo raspolagalo budžetom od 8,4 miliona KM, te da je od ionako minimalnih sredstava, 1,1 milion KM bio utrošen na isplate ranije preuzetih obaveza.
Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS Konstadin Vasić, koji je i predsjednik skupštinskog Odbora za zaštitu prava izbjeglica, raseljenih lica i povratnika, konstatovao je da se sa ovako malo sredstava i nije moglo više uraditi.
„Očigledno je da Vlada RS više ne vodi brigu o ovoj populaciji, a što se potvrđuje kroz činjenicu da Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica već godinama ima izuzetno mali budžet. O kakvom rješavanju položaja izbjeglih i raseljenih lica, o kakvom održivom povratku mi možemo govoriti, kada je budžet resornog ministarstva za milion i po maraka manji od budžeta kojim raspolaže predsjednik RS-a Milorad Dodik“, kaže Vasić za AA.
Kolektivni centri su sramota za društvo
Prema njegovim riječima, osim što nema sredstava za obnovu imovine licima koja se žele vratiti u RS, sramotno je da gotovo 20 godina od okončanja rata ljudi žive u kolektivnim centrima “u uslovima nedostojnim za čovjeka“.
„U budžetu Ministarstva, za takozvana izbjeglička i povratnička naselja ne postoje kao stavka sredstva za infrastrukturne radove, pa ljudi žive bez struje, puteva, vode, kanalizacije“, dodao je Vasić.
Problem je i u tome, kako kaže, što zbog nemogućnosti postizanja dogovora na nivou BiH dvije godine 100 miliona eura namijenjenih za obnovu imovine stoje neiskorišteni.
Vasić ističe da su, kada je u pitanju povratak u RS, Hrvati u najtežem položaju.
„Njih naprosto više nigdje nema. Niko nema pojma u kojem je stanju taj narod, u kojem je statusu, gdje je i u kakvom stanju njihova imovina“, podvukao je Vasić.
Behzad Čirkin, poslanik SDP BiH u Narodnoj skupštini RS, kaže da ako je predsjednik RS iz budžeta Ministarstva za porodicu, omladinu i sport “uzeo za svoje potrebe pet miliona KM da ih dijeli kao Deda Mraz, onda nikoga ne treba da čudi da je i budžet Ministarstva za izbjegla i raseljena lica manji nego njegov“.
„Ova populacija definitivno je slijepo crijevo društva u RS-u. Para ionako nema dovoljno, a i ono što se izdvaja, troši se neracionalno i nesvrsishodno. Pitanje je da li nam takva ministarstva trebaju ako im je svrha da samo deklarativno vode računa o povratnicima, izbjeglim i raseljenim licima“, istakao je Čirkin u izjavi za AA.
Povratnicima uskraćena elementarna prava
Po njegovim riječima, više nego licemjerno je da je „sa toliko halabuke i negodovanja u RS dočekan Zakon o pravima povratnika u RS koji je usvojen u Federaciji BiH“.
„Ti ljudi su u RS-u zakinuti za niz elementarnih socijalnih prava, od prava na zdravstveno osiguranje, prava na naknadu za status civilne žrtve rata, tu su i prava bivših pripadnika Armije BiH i HVO, njihovih porodica. Svi oni su do sada gubili svoja prava povratkom u RS i to nije bilo u redu“, ocijenio je Čirkin.
Obnoviti ljudima kuće nije samo po sebi dovoljno, naglašava Čirkin, te dodaje da je u BiH termin “održiv povratak, obična floskula“.
„Umjesto da se sagledaju potrebe ljudi na terenu, da se, konkretno, planski, ulaže u razvoj agrara, i u ovoj oblasti povratnici su tek predmet obične političke manipulacije u vrijeme predizborne kampanje. Tako ćemo i ove godine doživjeti da se na deset hiljada ljudi podijeli deset hiljada sadnica. I to je prema njima održiv povratak“, zaključio je Čirkin.
You must be logged in to post a comment Login