Sankcionisani zbog mišljenja

KCUS, Sarajevo

Ovih dana sedam ljekara najavilo je odlazak sa Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Odlaze, kako su naveli, zbog kršenja njihovih ljudskih prava. Mjesecima su ovi ljekari u javnosti ukazivali na mobing koji nad njima provodi menadžment Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

U posljednjih gotovo dvije godine, iz različitih razloga 33 ljekara napustilo je Klinički centar, ali istovremeno je došlo novih 27 doktora.

Dok Uprava, na čelu sa Sebijom Izetbegović, tvrdi da se u bolnici na Koševu uvodi red nakon dugogodišnjih gubitaka u poslovanju, pojedini doktori tvrde da je u toj bolnici postalo nemoguće raditi.

Kilinika za ortopediju i traumatologiju imala je 17 hirurga, a sada ostaju bez šest. Jedan doktor napušta i Kliniku za kardiohirurgiju. U Opću bolnicu „Abdulah Nakaš“ prelaze doktori Semin Bećirbegović, Senad Maksić i Hasan Tanović sa Klinike za ortopediju i traumatologiju.

„Direktan razlog zašto smo mi sada odlučili da idemo jesu narušeni međuljudski odnosi na Klinici za ortopediju. Nas šest smo javno izrazili svoje nezadovoljstvo takvim stanjem. U ovakvim uslovima, ovako odgovoran posao ne možemo raditi i ne možemo se posvetiti onome što je najvažnije u našem poslu, a to je briga za našeg pacijenta“, kaže za Radio Slobodna Evropa doktor Semin Bećirbegović.

Situaciju u koju su radili posljednjih mjeseci, doktor Senad Maksić, opisuje kao nemoguću za raditi.

„Stvorena je jedna takva atmosfera, jedno tako kontaminirano ozračje, puno nepovjerenja, tjeskobe, stresa, prijetnji, podmetanja, da je raditi ovakav posao, ovako odgovoran posao, gotovo nemoguće“, priča Maksić.

“Kap koja je prelila čašu” za doktora Hasana Tanovića je “kažnjenička sistematizacija”, kako ju je sam nazvao.

„Mi se već jedno dva, tri mjeseca borimo s jednom vrlo akutno patogenom situacijom, sa problemima na poslu, sa pritiscima od strane uprave Kliničkog centra. Vjerovatno su neke stvari kulminirale zadnjim događajima, mi smo to nazvali nekom vrstom kažnjeničke sistematizacije, kojom su ljekari koji su do tada radili na određenim odjeljenjima prebačeni da rade na neka druga odjeljenja. Naravno, to je svakako stvari koje se dešavaju. I prije su se dešavale, ali su se dešavale na način da je kolegij Klinike, kao jedno osnovno, glavno tijelo koje bi trebalo da odlučuje o stručnim kapacitetima Klinike, o poslu koji se tu obavlja, uvijek bio konsultovan za to. Mi smo sada došli u situaciju da su nam ponuđeni neki novi ugovori o radu, gdje je ta sistematizacija promijenjena, gdje su doktori prebačeni na neka odjeljenja, koja smatraju, da se zbog pacijenata, ne mogu dati u maksimalnim kapacitetima.“

Odlazak sa Klinike su najavili i doktori Ismet Gavrankapetanović, Mirza Biščević i Mehmed Jamakosmanović. Posljednjih mjeseci, a naročito nakon smjene Ismeta Gavrankapetanovića sa mjesta šefa Klinike za ortopediju i traumatologiju na kojoj je bio 19 godina, odnosi su se poremetili, prije svega zbog načina na koji je Uprava Kliničkog centra to učinila. Naime, ljekari su potpisali peticiju podrške bivšem šefu, a Uprava im je zaprijetilla krivičnim prijavama.

„Ta odluka Upravnog odbora, od drugog, koja je pročitana trećeg, ujutro, pred ulazak hirurga u salu, u kojoj će cijeli dan operisati, da se vrši nad njima progon, kaznene prijave i ostalo, je povijesna koja će, ukoliko Vlada premijera Novalića ne smijeni taj upravni odbor koji je donio tu povijesnu sramotu hirurgiji, ostati crnim slovima upamćena u povijesti hirurgije“, rekao je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Ismet Gavrankapetanović.

Ljekari su se žalili da im pretresaju prostorije, da ih prisluškuju i na različite načine vrše mobing. Žalili su se i na nedostatak osnovnih sredstava za rad. Ugasili su pojedine odjele. Sve to, upozoravali su javnost, utiče na kvalitet usluge koju pružaju pacijentima.

Glavni argument Uprave, koji se mogao čuti samo u pojedinim medijima jer na sve pozive RSE menadžment ne odgovara, je da se ljekari bune zbog toga što im je zabranjeno istovremeno raditi i u privatnim i u javnim praksama.

„Niko nije ostao bez posla. Svi doktori koji su napustili Klinički centar, to su uradili na sopstveni zahtjev. Mislim da bi trajalo dugo da vam pročitam imena i prezimena svih tih doktora, ali bi bilo lijepo da definitivno saznate danas, zbog toga smo ovo i napravili, da veliki broj tih ljudi odavno već ima paralelno svoje privatne klinike i poliklinike, da su oni većinom ti ljudi koji nikad nisu dolazili u dežure i na posao jer su radili privatno, da je Klinički centar služio za to da se pacijentima podijele posjetnice, da bi otišli po privatnu uslugu koju će platiti mnogo skuplje nego u Kliničkom centru, da su to ljudi koji su provodili vrijeme na bolovanjima a da su za to vrijeme radili privatno“, objasnila je prije tačno osam mjeseci Sebija Izetbegović na jedinoj press konferencija koja je organizovana od kada je postala direktorica KCUS-a.

Od početka 2016. godine od kada je imenovana Sebija Izetbegović, KCUS je od tada napustilo oko 40 ljekara među kojima desetak profesora. Različiti su razlozi zbog kojih su ljekari odlazi, jedni zbog pritiska kojem su bili izloženi, neki zbog boljeg posla, a neki zbog privatnih praksi.

O odlasku ljekara iz KCUS-a željeli su raspravljati u Parlamentu Federacije BIH, a inicijativu su pokrenuli poslanici opozicionih stranaka, ali i koalicionih partnera Stranke demokratske akcije, koju vodi suprug Sebije Izetbegović.

„Ovo se sve dešava iz jednog prostog razloga – što supruga predsjednika Stranke demokratske akcije i člana Predsjedništva BiH jednostavno ima apsolutnu moć i radi sve ono što ona misli da je dobro, a ne ono što bi zapravo trebalo da oslikava potrebe građana“, rekao je Damir Mašić, poslanik Socijaldemokratske partije BIH (SDP).

Poslanik Radončićevog Saveza za bolju budućnost (SBB) u Parlamentu Federacije BIH Jasna Duraković kaže da se zbog tolikog broja odlaska ljekara trebala uraditi istraga.