Škola nema naciju

Vlada Federacije BiH razmatrala je Prijedlog zakona o zabrani segregacije u obrazovanju u tom entitetu, koji je predložio zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Dennis Gratz.

Zakon je upućen u parlamentarnu proceduru i o njemu bi se zastupnici Parlamenta FBiH trebali izjasniti na nekoj od idućih sjednica.

Gratz, koji je nedavno podnio ostavku na pozicije u Našoj stranici, za Radio Slobodna Evropa je izjavio kako se radio jednom kratkom zakonskom rješenju koji nameće obavezu Federacije BiH da zabrani praksu segregacije učenika koja se događa u određenim dijelovima tog bh. entiteta.

„Ukoliko se zakon usvoji, takva praksa bi se morala ukinuti. Ovaj zakon je koncipiran po uzoru na američke propise šezdesetih godina, kada je federalna vlast morala nametnuti zakone koji zabranjuju rasnu segregaciju u pojedinim američkim državama“, kazao je Gratz.

Na pitanje da li taj zakon nudi rješenje u pogledu donošenje zajedničkih nastavnih planova i programa, Gratz je odgovorio da to pitanje trebaju riješiti kantoni.

„Nastavni planovi i programi su u nadležnosti kantona. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke može dati određene instrukcije. Mi ne zadiremo u prostor prava gdje se izučava grupa predmeta, kao što su jezik i vjeronauk, nego želimo zaustaviti praksu da se pod tom izrikom separiraju učenici, a posebno manjiske, odnosno povratničke zajednice u oba entiteta, kojima se zabranjuje da izučavaju jezik koji žele“, naglasio je Gratz.

Odvojeni sustav školovanja u Bosni i Hercegovini rezultat je rata 1992. – 1995., tako da Srbi, Hrvati i Bošanjaci imaju „nacionalni nastavni plan“.

Osim vjeronauke i maternjeg jezika, predmeti kao što su povijest i geografija također se proučavaju odvojeno, a svaka etnička skupina ima svoje tumačenje predmeta.

U mnogim školama učenici se drže i fizički odvojeno, a nastava za učenike jedne etničke pripadnosti započinje u različito vrijeme nego za druge učenike, pa se ne susreću.

Ovoj praksi usprotivili su se učenici u Jajcu, a o njihovom slučaju danima se govorilo u javnosti.

Pod pritiskom učeničkih protesta i međunarodne zajednice, vlast u Srednjobosanskom kantonu odustala je od osnivanja treće srednje škole u Jajcu, koja bi razdvojila djecu po etničkoj pripadnosti.

Umjesto toga, od ove godine dvjema srednjim školama u Jajcu, u kojima se nastava izvodi po hrvatskom nastavnom planu i programu, uvedena je nacionalna grupa predmeta za učenike koji su upisali prvi razred, a novina je i mogućnost izbora izgleda svjedodžbe.

„Dobili smo nacionalnu grupu predmeta gdje su sada Hrvati i Bošnjaci odvojeni na maternjem jeziku, vjeronauku, povijest istorije i goegrafiji, a na ostalim satima su skupa“, kaže Azra Keljalić, učenica Srednje strukovne škole u Jajcu.

Srednjoškolac Nikola Serimac istakao je kako je to kompromisno rješenje, ali da njihovi zahtjevi još uvijek nisu u potpunosti ispunjeni.

„Došli smo do tačke gdje se svako može upoznavati sa svakim. Mislim da bi nam politike trebale biti zahvalne jer su dobili kvalitetnije učenike, odnosno bolja lica budućnost“, naglasio je Serimac.

Postoje dobre prakse u BiH u kojima djeca različite etničke pripadnosti sjede u istim klupama. Primjer je – model obrazovanja u Brčko distriktu, gdje se djeca razdvajaju samo za vrijeme izvođenja nastave tzv. nacionale grupe predmeta. Alina Trkulja, stručna suradnica u Centru za interdiscplinarne studije Univerziteta u Sarajevu o tome kaže:

„Najbolji bi bio model obrazovanja, koji bi podrazumijevao, po meni, jedan nastavni plan i program multikulturalnog sadržaja i inkluzivno obrazovno okruženje u svim školama u BiH“.

O fenomenu „dvije škole pod jednim krovom“ izjašnjavali su se i sudovi, međutim pravomoćne presude, kojim se ovakva praksa zabranjuje, nisu provedene.

Segregacija djece u „dvjema školama pod jednim krovom“ i danas se prakticira u 34 škole u Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom i Zeničkom – dobojskom kanton u FBiH.