Strane investicije doživjele ozbiljan udarac u regionu

Region centralne i istočne Evrope je prošle godine doživio ozbiljan udarac u oblasti direktnih stranih investicija zbog uticaja svjetske ekonomske krize, a skroman oporavak se očekuje od ove godine, saopćila je danas revizorska kuća Pricewaterhouse Coopers.

U izvještaju pod nazivom “Direktne strane investicije u centralnoj i istočnoj Evropi”, kompanija je ukazala da su direktne strane investicije u regionu stalno rasle i u 2003. godini iznosile 30 milijardi dolara, a u 2008. 155 milijardi dolara.

Najveću korist je imala Rusija koja je 2003. godine privukla osam milijardi dolara, a u 2008. godini više od 70 milijardi dolara.

Procjene, međutim, govore da se iznos direktnih stranih investicija u ovom regionu u 2009. godini prepolovio i da je na nivou od 77 milijardi dolara.

Sektor nekretnina, koji je u periodu između 2003. i 2008. godine privukao četvrtinu svih investicija, u 2009. je doživio najveći pad (71 posto u odnosu na 2008. godinu) i tako dosta uticao na ukupni pad investicija u regionu.

Istraživanje koje je sproveo PwC pokazuje da investiciona slika nije ista u svim zemljama ovog regiona i da udio stranih direktnih investicija u bruto društvenom proizvodu varira od zemlje do zemlje, u zavisnosti od faktora kao što su nivo prihoda, troškovi radne snage, investicioni rizici i status tih zemalja u odnosu na članstvo u EU.

Međutim, analiza ekonomista PwC pokazuje da bi značajan rast troškova radne snage u ovim zemljama bez obzira na uticaj globalne recesije uticao na usporavanje dolaska direktnih stranih investicija, navedeno je u saopćenju.

Oni predviđaju da nivo direktnih stranih investicija neće odmah poskočiti do prethodnih visina i da će “oštar pad nakon velikog investicionog buma imati nešto dalekosežnije efekte u regionu, tako da se tek 2014. godine može očekivati da će iznos direktnih stranih investicija preskočiti onaj iz 2008”.

Dva važna faktora koja će uticati na put oporavka kada su direktne strane investicije u pitanju jesu brzina kojom se percepcija investitora o riziku ulaganja u neku zemlju mijenja i koliko će brzo plate u regionu rasti u poređenju sa nekom referentnom zemljom iz koje dolaze investicije.

Stručnjaci iz PwC-a su zaključili da je udio direktnih stranih investicija u bruto društvenom proizvodu bio veći u zemljama koje imaju više relativne prihode po glavi stanovnika, niže relativne troškove radne snage u sektoru proizvodnje i niži nivo rizika za investitore mjeren prema premijama za kreditni rizik investiranja u tu zemlju, ali i da je na to uticalo i članstvo u EU ili izvjesnost pristupanja toj organizaciji.

Postoje i pojedine specifičnosti svake od zemalja koje se ne mogu objasniti analitičkim modelom koji je korišten i koje se nisu ni sada promijenile. To su faktori kao što su istorijske veze između zemlje investicione destinacije i zemlje iz koje potiče kapital, kao i kulturna praksa i norme sa druge strane.

Model koji je korišten u ovom istraživanju pokazuje da bi region i bez ekonomske krize doživio određeno usporavanje priliva investicija nakon 2008. godine, zbog naglog porasta relativnih troškova radne snage.

Recesija je dodatno uticala na smanjenje direktnih investicija u regionu pošto su premije za kreditni rizik kao i pad prihoda po glavi stanovnika učinili da region bude manje interesantan za investitore.

Analitičari pomenute organizacije očekuju da će od ove godine početi skromni rast priliva investicija, koji će tek 2014. godine uspjeti da dostigne nivo od 172 milijarde i tako prevaziđe rezultat iz 2008. godine.

fena / bih-x.info