Sve više uvozimo

Na području Semberije u ovoj godini uvezeno je brašna i pšenice u vrijednosti većoj od od pet miliona KM, a, generalno gledano, problem većeg uvoza od izvoza sve je izraženiji na ovom području kao i u cijeloj BiH – upozorava Mihajlo Vidić, predsjednik Područne privredne komore u Bijeljini.

“Zapanjujuća je činjenica da na područje Semberije, kraju poznatom po poljoprivredi, bijeli luk stiže iz Kine umjesto da se proizvodi na semberskim njivama! Uvozi se povrće i voće lošijeg kvaliteta od onog koje se nudi sa naših njiva”, kaže Vidić dodajući da, prije svega, misli na rano povrće koje stiže iz Grčke, Bugarske, Šanije i drugih zemalja.

Svjedoci smo da na bijeljinsku Zelenu pijacu svake godine stiže velika količina, na primjer, oljuštenih oraha iz uvoza, iako odlično uspijeva i na ovom području.

Vidić ističe da je u BiH u toku devet mjeseci ove godine uvezeno pšenice u iznosu od 44 miliona KM, goveđeg mesa u iznosu od pet miliona KM, svinjskog u iznosu od tri miliona maraka…

“Na uvoz piva `raskrčmili` smo basnoslovnih 46 miliona KM, a za flaširanu vodu oko pet miliona KM. U Spoljnotrgovinskoj komori kažu da ni uvoz drvnih sortimenata nije bio zanemariv – u vrijednosti oko 2,5 miliona KM, iako smo zemlja bogata šumom”, upozorava Vidić.

On ističe da u Semberiji poljoprivredni proizvođači raspolažu velikim količinama povrća, sirovog mesa i mesnih proizvoda, te da u velikoj mjeri mogu uticati na supstituciju uvoza hrane.

“Podaci o uvezenim količinama hrane su zastrašujući. Iako smo potpisnici Cefta sporazuma, možemo sinhronizovanim mjerama zaštititi domaću proizvodnju. Čak i u Cefta sporazumu postoje odrednice koje se odnose na mjere zaštite domaće proizvodnje ukoliko dođe do poremećaja u snabdijevanju tržišta. Uz dobar sistem podsticajnih mjera mi se možemo izvući iz paradoksalne situacije, u kojoj smo se našli”, objašnjava Vidić.

On smatra da su trenutni podsticaji i subvencije za poljoprivredu nedovoljni, te da su domaći proizvođači na velikim mukama zbog nekontrolisanog uvoza robe na naše tržište.

“Uz ovakve podsticaje ne možemo biti konkurentni proizvođačima hrane iz bližeg okruženja. Podsticajem domaće proizvodnje može se suzbiti čak i nelojalna konkurencija, pa i siva ekonomija. Uz bolje angažovanje inspekcijskih i carinskih organa mi možemo obezbijediti rigoroznije kontrole uvezene robe” – napominje Vidić.

On upozorava i na uvoz mesa sumnjivog porijekla, pa čak i mineralnog đubriva, koje je korišteno za prihranu usjeva.

“Neka roba je deklarisana na manje količine, a uvozi se mnogo više od prikazanog u papirima. Uvoznički lobi koristi sve mogućnosti da dođe do nelegalnog profita. Ne možemo izaći iz ovako teške situacije bez povećanja obima proizvodnje i bez većeg angažovanja svih raspoloživih proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta”, kaže Vidić.

On napominje da će i ulazak Hrvatske u EU otežati umnogome položaj naših privrednika.

“I ta činjenica će se negativno odraziti na našu konkurentnost”, kaže Vidić izražavajući bojazan da će kriza eskalirati u narednoj godini.

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da će kupovna moć stanovništva sve više slabiti, te se postavlja pitanje za koga će onda domaći proizvođači da proizvode robu ukoliko ne mogu da je izvezu na inostrano tržišta zbog ograničenih kvota i raznih carinskih barijera?