Svjetski dan izbjeglica: Usljed poplava i klizišta 85.000 beskućnika u BiH

Danas se obilježava Međunarodni dan izbjeglica, koji je ustanovljen decembra 2000. godine odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

BiH Svjetski dan izbjeglica dočekuje sa još 85.000 beskućnika koji su usljed poplava i klizišta, privremeno ili trajno raseljeni, saopšteno je iz Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Poznato je da već 20 godina 43.000 lica čeka obnovu ratom uništene imovine.

Zahvaljujući iskustvima u zemljama koje su bivale pogođene ovakvim katastrofama, međunarodna zajednica isti model u hitnom i brzom rješavanju nudi i BiH kroz već operativna sredstva.

Unija za održivi povratak i integracije u BiH traži od svih političkih predstavnika da ne zloupotrebljavaju ovu katastrofu u svrhu predizborne kamapanje.

“Kad se sagleda kompletna situacija na terenu, BiH očekuje veliki humani posao, a ne jalove političke kampanje koje ne nude rješenja”, navodi se u saopštenju.

Zbog alarmantne situacije Unija neće organizovati nikave manifestacije povodom obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica, nego će stotine njenih volontera biti na terenu u 29 najugroženijih opština u BiH.

“Iskreno se nadamo da ovi beskućnici neće biti žrtve iste politike kao oni koji skoro 20 godina čekaju krov nad glavom”, navodi se u saopštenju Unije.

PRIČE O LJUDIMA

UNHCR je pokrenuo internetsku stranicu stories.unhcr.org, na  kojoj ambasadori dobre volje, novinari i brojne druge pristalice visokog profila pričaju priče o izbjeglicama sa kojima su se susreli – čije ih je dostojanstvo u uslovima ekstremne patnje veoma dirnulo.

Neki od njih kažu da su susret i razgovor sa tim snažnim, ali traumatizovanim osobama, zauvijek promijenili njihove živote.

Predstavnik UNHCR-a u BiH Andrew Mayne pozvao je javnost da pogleda ove priče.

“Kada ih počnete gledati, slušati i čitati, preplaviće vas osjećanje tjeskobe i ogorčenja, vidjevši nepravdu koja se danas događa milionima muškaraca, žena i djece u mnogim dijelovima svijeta, te poštovanje i divljenje zbog načina na koji se oni nose sa tim i bore da obnove svoje živote”, kazao je Mayne.

Dodao je da Svjetski dan izbjeglica podsjeća i na to da se te “srceparajuće priče još uvijek odvijaju za raseljene osobe u BiH, uključujući i mnoge žrtve nedavnih poplava, što jednako vrijedi i za izbjeglice koje sada  dolaze u ovu zemlju u potrazi za zaštitom”.

IZBJEGLICE I BALKAN

U četiri zemlje regije zapadnog Balkana više od 73.000 izbjeglica živi ispod granice siromaštva, a procjene govore da bi za njihovo zbrinjavanje bilo potrebno između 500 i 600 miliona eura, izjavio je šef kancelarije UNHCR-a u Srbiji Eduardo Arboleda.

RASELJENI ŠIROM SVIJETA

Broj ljudi prisiljenih da napuste svoje domove zbog rata ili progona nadmašio je 50 miliona u 2013. godini, prvi put od Drugog svjetskog rata, saopštila je UN-ova agencija za izbjeglice.

Ukupna brojka od 51,2 miliona za šest miliona je viša od one objavljene prije godinu dana, navodi se u izvještaju UNHCR-a.

Antonio Guterres, čelnik UNHCR-a, izjavio je za BBC da je to “dramatični izazov” za humanitarne organizacije.

Sukobi u Siriji, centralnoj Africi i Južnom Sudanu doveli su do naglog povećanja broja izbjeglica.

“Sukobi se mutpliciraju sve više i više. Istovremeno, izgleda da stari sukobi nikada neće zamrijeti”, izjavio je Guterres.

Poseban predmet brige je oko 6,3 miliona ljudi koji su godinama izbjeglice, ponekada čak i decenijama.

Ljudi koji žive, u kako ga UN naziva “produženom” izbjegličkom statusu, uključuju više od 2,5 miliona Afganistanaca.

Na Afganistan još otpada najveći broj svjetskih izbjeglica, a susjedni Pakistan domaćin je za najveći broj izbjeglica od bilo koje zemlje, s procijenjenih 1,6 mlliona.

Širom svijeta, na hiljade izbjeglica iz skoro zaboravljenih sukoba provode najbolji dio svojih života u izbjegličkim logorima. Duž tajlandske granice s Mijanmarom, 120.000 iz mijanmarske karenske manjine živi u izbjegličkim logorima više od 20 godina.

Izbjeglice se ne bi trebale prisilno vraćati, tvrdi UN, i ne bi se trebale vratiti dok to ne bude sigurno. Za mnoge od njih – među njima i za više od 300.000 somalskih izbjeglica u kenijskom logoru Dadaab – to je veoma daleka perspektiva.

Neki logori, priznaje UN-ova izbjeglička agencija, praktično su postali stalni, s vlastitim školama, bolnicama i poslovnim prostorima. Oni, međutim, nisu i nikada neće postati dom.

Izbjeglice su, međutim, nadbrojane raseljenim osobama – ljudima koji su prisiljeni da napuste domove unutar svoje zemlje.

Smatra se da je samo u Siriji 6,5 miliona raseljenih osoba. Sukob je raselio brojne porodice, ne jednom već nekoliko puta. Njihov pristup vodi, hrani, smještaju i medicinskoj njezi često je ekstremno limitiran, i zbog činjenice što oni ostaju unutar zone sukoba teško je humanitarnim agencijama da dođu do njih.

UN procjenjuju da širom svijeta trenutno ima 33,3 miliona interno raseljenih osoba.

Prema Konvenciji o pravima izbjeglica 1951, izbjeglice bježe iz svoje domovine zbog političkih, etničkih ili vjerskih napetosti.