Trebinje: Spas u domaćim turistima i susjedima

Nesmetani prelazak granica susjednih zemalja, BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske spasio bi turizam u regionu, smatra ekonomista Hadžić.

Trebinje
Trebinje

od marta do jula sabirali su gubitke. Kriza izazvana virusom korone ove godine promjenila je sliku Trebinja i pokvarila statistiku turističkog bisera RS. Grad, od mora udaljen svega tridesetak kilometara, prethodnih godina u ovo doba vrvio je od turista iz svih krajeva svijeta. Danas, stranih turista nema, a sezonu, koja je izgledala beznadežno, spašavaju oni domaći i turisti iz Srbije.

No, oporavak poslije višemjesečnog zastoja nije moguć preko noći.

Gubitke je sabrao i Špiro Čečur iz Trebinja, vlasnik jedne turističke agencije. Od marta nema prihoda, pa je odlučio da privremeno odjavi agenciju i čeka neka bolja vremena. To mu je bio jedini posao, a sada je ostao i bez njega.

“Trebinje se oslanja na prevoz i dovođenje stranih turista na područje BiH, sa centrom u Trebinju. Uvođenje mjera protiv korone i zatvaranje granica u velikoj mjeri ugrožava naš rad. Mi smo stvarno u teškoj situaciji, nezgodno je i ne vidim nikakav izlaz”, kaže Čečur za DW i dodaje da bi nesmetan prelazak granice prema Hrvatskoj i Crnoj Gori značio mnogo.

Nekome dobro, nekome loše

Na udaru korona krize su i kafići, restorani, suvenirnice, hoteli, kućna gazdinstva, građani koji su ostali bez posla…Manjak turista osjeti se i u kućnom budžetu Nevenke koja više decenija prodaje domaće proizvode na trebinjskoj pijaci, nezaobilaznom mjestu svakog turiste. Odavno ne pamti lošiju godinu. Prodaja je znatno opala, domaće stanovništvo slabo kupuje, a turista je malo. Zbog toga, kaže, već danima i ne ide na pijacu.

„Navodno su nešto otvorili granicu za Hrvatskom, ali Dubrovčani slabo dolaze, gotovo zanemarivo. Ljudi se vjerovatno plaše. Manjak turista je drastično smanjio moj kućni budžet. Zapravo, turiste nisam ni vidjela, izuzev onih iz Srbije i ostatka BiH. Kriza je očigledna”, kaže Nevenka za DW.

U turističkom komplesku Grada Sunca u Trebinju druga je priča. Od sezone nisu očekivali ništa, a sada imaju pune ruke posla. Rezervacije su do kraja avgusta gotovo popunjene. Značajan dio gostiju je tu zahvaljujući turističkim vaučerima, a pored njih ima i gostiju iz Srbije. Na strance ne računaju.

„Rezultati za mart, april i maj su poražavajući. Međutim, otvaranjem naših sadržaja krenulo je veliko interesovanje gostiju iz BiH i Srbije. Ako pričamo o junu i julu rezultati su bolji nego prošle godine i nadamo se da će to ostati tako. Većinom su to porodični paketi”, kažu u Gradu sunca.

Čak 70 posto manje noćenja u odnosu na lanjsku godinu

Iz Turističke organizacije (TO) Grada Trebinja priznaju da je šteta ogromna. No, iznenađenje u julu i, prema najavama, u avgustu daje nadu da sve i nije baš izgubljeno. No, ne mogu reći da domaći turisti mogu spasiti turizam u ovom gradu.

„Nema stranaca. Ono što se dešava u regionu odražava se na situaciju kod nas. Imamo domaće turiste koji koriste vaučere koje dodjeljuje Vlada RS. Trebinje je najtraženija destinacija kada je korištenje vaučera u pitanju. U razgovoru sa agencijama iz Srbije dobili smo informaciju da imaju veliko interesovanje za dolazak ovamo, ali zbog zabrana javnih okupljanja preko 50 osoba, oni nisu u mogućnosti da to iskontrolišu, pa zato nemamo dnevne posjete i veće grupe turista“, kaže direktor TO Marko Radić.

Podsjeća da je u odnosu na prošlu godinu čak 70 odsto manje prijavljenih noćenja za prvih šest mjeseci.

Iz zemalja EU može se doputovati u BiH sa negativnim testom na korona virus, osim izuzetka susjedne Hrvatske, čiji državljani mogu nesmetano prelaziti granicu, ali je slab interes ljudi sa tog područja za dolazak u BiH.

Spas je u saradnji sa susjedima

Ekonomista Faruk Hadžić pojašnjava da gradovi koji se osljanjaju na turizam teško mogu sami podnijeti teret krize. Takvi su i Trebinje i Dubrovnik. Naglašava da podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je u aprilu i maju došlo do pada turističkih dolazaka od preko 95%, što znači da je turizam gotovo nestao. Tu bi, smatra, trebala da nastupi država sa, za početak, značajnim poreskim odgodama.

“Kada su u pitanje mjere za turizam, lično smatram da su vlade oba entiteta mogle zajedničkim aktivnostima i mjerama pomoći u što boljoj promociji turističkih potencijala, te kroz vidove direktne finansijske pomoći osigurati bar kakvu takvu perspektivu. Na primjer, zajedničke aktivnosti su mogle biti ljetne posjete gradovima Hercegovine, gdje bi se kroz paket aktivnosti posjetili npr. Mostar, Stolac, Neum i Trebinje. Građani bi plaćali dio cijene, a vlade bi zajednički sufinansirale dio cijene, ukoliko se neko odluči za ovaj paket. Jednostavno bi došlo do rasta unutrašnjih turističkih posjeta”, smatra Hadžić.

Vjeruje da bi BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora trebalo da otvore svoje granice u potpunosti i da intenzivnija saradnja susjednih zemalja može biti od koristi turizmu direktno i drugim privrednim granama indirektno.

“Ove zemlje treba što prije da uspostave regionalno slobodno kretanje ljudi, uz poštovanje propisanih zdravstvenih mjera, čime se ova kriza može olakšati i pomoći u bržem oporavku. U suprotnom, međusobne izolacije dodatno će usložiti krizu i otežaće mogućnost bržeg oporavka”, zaključuje Hadžić.

Kao mjere za spas turizma, Grad Trebinje je s ciljem privlačenja turista organizovao i nagradnu igru “Ljetuj u Trebinju”, u kojoj je podijeljeno 60 vaučera od 150 maraka. Vlada RS je emitovala 50.000 vaučera u vrijednosti od 100 maraka, a prema posljednjim podacima Ministarstva trgovine i turizma RS, građani su iskoristili tek oko 4.000. Stručnjaci iz oblasti ekonomije i turizma kažu da je još rano procjenjivati kada bi moglo doći do oporavka ove privredne grane, jer je neizvjesno da li će na jesen biti uvedene nove restriktivne mjere zbog virusa korona.

Posted by on 2020-07-29. Filed under Trebinje, Vijesti iz BH gradova. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login