U 2022. uništena površina netaknute prašume veličine Švicarske

Prema novoj studiji, svijet je 2022. izgubio područje netaknute prašume veličine Švicarske.

Oko 4,1 miliona hektara netaknute prašume je nestalo, djelomično uništeno požarima, ali uglavnom zbog ljudskih aktivnosti krčenja šuma.

Računica Svjetskog instituta za resurse (WRI) iz Washingtona, koji je objavljen u utorak, procjenjuje da svake minute nestaje šumovito područje veličine 11 nogometnih igrališta.

Tropi su izgubili 10% više primarnih prašuma 2022. nego 2021., ustanovio je WRI, opisujući tempo uništavanja kao “nemilosrdan”.

Prašuma, tj. prirodna šuma uglavnom netaknuta od strane ljudi, od vitalnog je značaja za očuvanje bioraznolikosti i skladištenje ugljičnog dioksida.

Najpogođenija zemlja je Brazil, s uništenim područjem koje predstavlja 43% globalnih gubitaka, ispred Demokratske Republike Kongo (13%) i Bolivije (9%).

U Brazilu se krčenje šuma stalno pogoršavalo tijekom predsjedništva Jaira Bolsonara (2019.-2023.), povećavajući se za dodatnih 15% u godini, prema godišnjem izvješću GFW-a.

U razdoblju Bolsonara, brazilska je administracija zatvorila oči pred ilegalnom sječom šuma i ukinula je ekološku politiku zemlje.

Njegov nasljednik, predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, koji je prisegnuo u januaru, obećao je okončati uništavanje brazilske Amazone do 2030.

Stručnjaci međutim vjeruju da će morati svladati mnoge izazove kako bi to postigao.

Naučnici strahuju da će se bazen Amazone, pogođen klimatskim promjenama i krčenjem šuma, s vremenom pretvoriti u savanu. To je promjena koja bi imala učinak dubokog poremećaja u Južnoj Americi i ostatku planeta.

U Demokratskoj Republici Kongo 2022. uništeno je više od pola miliona hektara šuma.

Uglavnom zbog poljoprivrede i proizvodnje vitalnog drvenog ugljena za kućanstva, od kojih 80% nema struju.

Kongo je 2021. potpisao ugovor vrijedan pola milijarde dolara za zaštitu prašume u bazenu Konga, ali je potkopan nedavnim vladinim natječajem za naftne dozvole.

Na trećem mjestu ljestvice, Bolivija nije uspjela smanjiti stopu krčenja šuma, koja je porasla za 32% u odnosu na 2021. godinu.

“Većina gubitaka dogodila se u zaštićenim područjima, koja pokrivaju posljednje komade prašuma u zemlji”, navodi se u izvješću.

Proizvodnja kakaovca, iskopavanje zlata i požari glavni su razlozi, prema naučnicima.

Krčenje šuma najdramatičnije se ubrzalo u Gani i Angoli u Africi te u južnoameričkoj državi Boliviji.

Nasuprot tome, neke su zemlje, uključujući Indoneziju i Maleziju, uspjele zadržati gubitak svojih šuma na relativno niskoj razini 2022.