Utrka za posao vrijedan 100 miliona KM

Elektroprivreda BiH

Dvije ugledne sarajevske kompanije u većinskom državnom vlasništvu, Energoinvest \ Hidrogradnja, odlučile su zajednički nastupiti na predstojećem tenderu za izgradnju hidroelektrane Vranduk na rijeci Bosni.

Izgradnju ovog objekta nominalno procijenjenog na oko 100 miliona KM u cjelini će finansirati Elektroprivreda BiH iz vlastite akumulirane dobiti a predstojećim tenderom, kako doznajemo, predviđen je model “ključ u bravu”. To praktično znači da će sve poslove voditi jedna kompanija ili konzorcij kompanija, pri čemu će ključni kriterij kod izbora ponuda biti cijena i graditeljske reference na sličnim objektima. U Energoinvestu i Hidrogradnji vjeruju da će dobiti ovaj posao koji zapravo predstavlja njihov ćore business po kojem su stekle slavu daleko izvan granica BiH. U prilog im ide i činjenica da će na tenderu imati i 15-postotni preferencijal predviđen za domaće kompanije, ali i očigledna riješenost Elektroprivrede BiH i Vlade Federacije BiH da se na ovom poslu angažiraju domaće kompanije.

HE Vranduk spada u red srednjih elektroenergetskih objekata s predviđenom instaliranom snagom od 32 MW, i to će zapravo biti prva elektrana na rijeci Bosni, čiji se ukupni hidroenergetski potencijal
procjenjuje na preko 1.500 MW. Nizvodno od Vranduka predviđena je izgradnja još 29 protočnih elektrana a u donjem toku Bosne, od Doboja do Modrice, na prostoru Republike Srpske, još šest elektrana. Vlada Federacije BiH opredijelila se da sve elektrane na Bosni gradi Elektroprivreda BiH, za razliku od vlade RS-a koja se opredijelila za koncesionu izgradnju.

HE Vranduk ujedno je i prvi elektroenergetski objekat iz velikog “energetskog paketa” koji je pripremilo federalno Ministarstvo industrije, energije i rudarstva. Paket sadrži 26 različitih energetskih projekata (termo i hidroelektrane, mini elektrane, vjetroelektrane) od kojih su tri prioritetna: pored hidroelektrane Vranduk, raspisat će se tenđer i za dvije termoelektrane, TE Tuzla i TE Kongora, čiji se vrijednost procjenjuje na preko 3,5 milijardi KM. Uprkos recesiji, u Vladi FBiH procjenjuju da neće izostati interes stranih investitora, koji, međutim, ni u jednom energetskom objektu u Federaciji BiH ne mogu računati na sticanje trajnih vlasničkih prava. Federacija BiH opredijelila se za potpunu energetsku suverenost i samo pod tim uvjetima pristupit će se izgradnji novih energetskih objekata, i to je izričit stav i Vlade i Parlamenta FBiH.

slobodnabosna / bih-x.info