Vasiljevićeva šubara sa kokardom ponovo u Višegradu!

Mitar Vasiljević, koga je Haški tribunal osudio na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina u Višegradu, pušten je na slobodu nakon dvije trećine izdržane kazne.

Vasiljević se 12. marta vratio u Višegrad, gdje je dočekan kao heroj, uz muziku, kolone automobila, te četnička obilježja. Dan kasnije u mjestu Draževina kod Višegrada, ponovo su, uz prepoznatljivu četničku ikonografiju i pjesme, pripadnici Ravnogorskog pokreta obilježili godišnjicu hapšenja Draže Mihajlovića na tom području. Poruke sa skupa kretale su se u pravcu veličanja djela i lika Draže Mihajlovića, te poziva na život u jednoj srpskoj državi.

Nakon što je odležao dvije trećine kazne, Mitar Vasiljević, koga je haški Tribunal osudio na 15 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, vratio se u Višegrad. Kao član paravojne jedinice koju je predvodio Milan Lukić, Vasiljević je osuđen, između ostalog, zbog sprječavanja bijega sedmorici muslimana, zatvorenika u hotelu “Vilina vlas”, te tako pomogao Milanu Lukiću i njegovim ljudima da petoricu ubiju, dok su dvojica preživjela, piše “San”.

U Višegradu su, tokom 1992., kako se navodi u u haškoj presudi, srpske snage ubile veliki broj nenaoružanih muslimanskih civila. U rijeku Drinu bacani su mnogi leševi muslimana – muškaraca, žena i djece, ubijenih u gradu i na historijskoj, otomanskoj ćupriji na Drini. Srpske snage sprovele su sistematsko pljačkanje i razaranje muslimanskih kuća. Potpuno su srušene obje gradske džamije – navodi se u presudi Vasiljeviću.

Uprkos tome Vasiljeviću je u gradu priređen svečani doček. Kad je stigao u Višegrad, pred nekoliko stotina Višegrađana Vasiljević je kazao:

“Nikad srećniji u životu, nikad! Pozdravljam sve svoje Srbe i Srpkinje, i ostale, omladinu, posebno djecu koja nisu bila rođena za vrijeme mog odsustva. Pozdravljam te, Višegrade. Pozdravljam ti svako selo. Nemam riječi. Normalno, sto posto nepravdeno. Laži!”.

Doček je propratila i četnička ikonografija, a Vasiljević je i sam nosio šubaru sa kokardom.

Predsjednica udruženja “Žene žrtve rata” Bakira Hasečić, koja je u Haškom sudu svjedočila protiv Vasiljevića, kaže kako je ovaj potez naročito pogodio žrtve koje su, kako kaže, pod istim obilježjima 1992. godine ubijane, silovane i protjerivane iz Višegrada:

“Možete misliti ratnog zločinca koji je izdržao kaznu, koliku-toliku, i da je ponovo natukao istu onu šajkaču i kokardu ispred koje su Bošnjaci bježali spašavajući gole živote da ne bi ponovo padali njima u ruke! Dok su žrtve tugovale, oni isti sljedbenici i djeca ratnih zločinaca su priredili doček “svome heroju” – koljaču, ubici”, navodi “San”.

Udruženje “Žene žrtve rata” je najavilo i da će Sudu BiH kao i Haškom tužilaštvu poslati informaciju o dočeku i ikonografiji koja ga je pratila. Također je Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) već poslat i upit vezan za okupljanje oko 800 pristalica Ravnogorskog pokreta u Draževini kraj Višegrada, dan nakon puštanja Vasiljevića.

Naime, traži se od SIPE da navede da li je provjeravala identitet osoba koje su ušle u BiH kako bi prisustvovali obilježavanju 62. godišnjice hapšenja četničkog vođe Draže Mihajlovića, te da li ima osoba koje se nalaze na potjernicama zbog ratnog zločina. SIPA, kako nam je potvrđeno, zahtjev još nije primila.

Na skupu su pripadnici pokreta, između ostalog, pozivali i srbijanskog predsjednika Borisa Tadića da ne usvaja rezoluciju o Srebrenici, te izrazili namjeru da žive u srpskoj državi:

“Nije dobro, predsjedniče, da donosite bilo kakvu rezoluciju. Puno su se Srbi posljednjih godina izvinjavali svima, nama se niko izvinio nije. Došlo je vrijeme da Srbija ima bolje rukovodstvo nego što je sad, inače sve ovo ide kud ne treba. Nema varijante gdje se može spasiti Kosovo i gdje se može u EU i u NATO pakt i da sve ostane tako i da budemo dobri s Rusijom. Vrijeme je, braćo, da mi kažemo – dosta ove politike ovakve kakva jeste, dosta, želimo da se identifikujemo kao srpska država i da živimo u srpskoj državi”.

Selo Undrulje, nekoliko kilometara od Višegrada, tokom posljednjeg rata preimenovano je u Draževina kao spomen na hapšenje Draže Mihajlovića na toj lokaciji 13. marta 1946. godine. Ravnogorski pokret se, uz prateću četničku ikonografiju, svake godine tradicionalno okuplja na ovoj lokaciji.

bih-x.info