Zagreb 6,5 po Richteru – Četvrtina grada bila bi sravnjena sa zemljom

Zagreb

Zagreb može pogoditi potres ‘blizanac’ onom koji je prošle godine pogodio talijanski grad L’Aquilu. Tragedija se ne bi mogla izbjeći, ali Zagrebu se ne može dogoditi Haiti.

Potres koji će u budućnosti pogoditi Zagreb bit će “blizanac” onoga magnitude 6,3 stepena prema Richteru što je u aprilu prošle godine pogodio italijanski grad L’Aquilu. U zagrebačkom potresu moglo bi poginuti oko 3000 ljudi, još stotinjak hiljada građana moglo bi biti povrijeđeno, a 22 posto stambene površine bilo bi uništeno . Ovo su neke od grubih procjena hrvatskih naučnicima i stručnjacima o posljedicama budućeg potresa koji bi mogao pogoditi glavni grad Hrvatske. Naime, živa seizmička aktivnost, koja je u prva dva mjeseca ove godine rezultirala serijom snažnih potresa na različitim dijelovima Zemlje , potaknula je mnoge građane da počnu razmišljati o tome što će se dogoditi ako jedan pogodi Zagreb.

– Mi procjenjujemo da je najveća moguća magnituda potresa koji će pogoditi Zagreb oko 6,5 ili 6,6 stepeni prema Richteru. No takvi se potresi dešavaju ekstremno rijetko. Realno je u Zagrebu računati s potresima magnitude od 6,0 ili 6,2 i na takve potrese trebamo biti spremni – istaknuo je vodeći hrvatski seizmolog prof. Marijan Herak sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), naglasivši da se ne može predvidjeti kada će potres pogoditi najveći hrvatski grad.

– Potresi ne pamte i u njihovu pojavljivanju nema periodičnosti. No, mi procjenjujemo da povratni period za Zagreb iznosi 200-tinjak godina. Kad bismo poznavali seizmičku prošlost Zagreba u zadnjih milijun godina, to znači da bismo vidjeli da se u prosjeku svakih od 200 do 250 godina dogodio potres magnitude oko 6,2 prema Richteru. No, jednom će se dogoditi nakon 800 godina, a drugi put nakon 50 godina, a nikako svaki put nakon 250 godina – pojasnio je Herak.

Iako se iz današnje perspektive čini da je seizmička aktivnost oko Zagreba slaba, na početku 20. stoljeća Zagrepčani su praktički svakodnevno živjeli s opasnošću od jakog potresa. – Od 1880. godine, kad se dogodio velik potres magnitude 6,3 prema Richteru, pa do 1906. godine bili su česti potresi magnitude između 5 i 6. Onda je seizmička aktivnost oslabjela – rekao je Herak i naglasio da je seizmička aktivnost oko Zagreba drukčija nego uz obalu Hrvatske. Naime, sva seizmička aktivnost u Zagrebu i unutrašnjosti Hrvatske događa se unutar euroazijske ploče.

– Važno je naglasiti da Zagreb ne može pogoditi potres magnitude 8,8 prema Richteru kakav je pogodio Čile jer ovdje nema tako dugačkih dionica aktivnih rasjeda. Potresi u Zagrebu najčešće se događaju na kašinskom i stubičkom rasjedu. Jedan rasjed ide duž Medvednice sa zagorske strane pa se podvlači prema Medvednici, a drugi rasjed ide okomito na njega, približno kroz Kašinu – istaknuo je Marijan Herak i dodao da postoji niz rasjeda koji se protežu iz Brežica prema Stubici. – Na tim rasjedima mogu se dogoditi potresi magnitude veće od 6 prema Richteru. Treba imati na umu da su zapadni dijelovi Zagreba više ugroženi od brežičkog nego od kašinskog potresa – pojasnio je prof. Herak. Istaknuo je da će do ljeta biti dovršene seizmičke karte cijele Hrvatske, što je jedan od uvjeta primjene europskih građevinskih propisa.

bih-x.info