Zaštititi sevdalinku kao bh. nematerijalno kulturno naslijeđe

Prema mišljenju vanrednog profesora Univerziteta u Zenici Enesa Kujundžića u BiH je potrebno ojačati institucije kao što su muzeji, arhivi ili biblioteke koje bi trebale biti nosilac aktivnosti na primjeni UNESCO-vih dokumenata o zaštiti kulturnog naslijeđa.

On je, izlažući na tribini Kulturna baština BiH i UNESCO organiziranoj danas studentima na Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, akcent predavanja stavio na zaštitu nematerijalne kulturne baštine BiH, ali i primjenu brojnih UNESCO-vih dokumenata čiji je cilj svjetsku baštinu zaštiti za buduće generacije.

Podcrtao je potrebu implementiranja Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, koju je BiH potpisala 2009. godine, kao i Konvenciju o zaštiti svjetske prirodne kulturne baštine iz 1972. godine.

“Moj interes je primarno aktivnost UNESCO-a u BiH koja se tiče primjene Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, jer sam stručnjak za usmenu narodnu predaju, a ona spada u okrilje te Konvencije. Proces primjene određenog UNESCO-vog dokumenta pretpostavlja niz aktivnosti u koje su uključeni eksperti, administrativni autoriteti BiH i nižih razina vlasti, ali i javnost treba biti informirana o sadržaju tih dokumenata”, naglasio je on.

Dajući primjere iz susjednih zemalja, Kujundžić naglašava da je Hrvatska na Listu nematerijalne kulturne baštine već uvrstila određene vrijednosti, kao što su procesija Svetoga Vlahe u Dubrovniku i određeni proizvodi tradicionalnog zanatstva.

On je mišljenja da bi se u BiH na taj način mogla zaštititi izvorna sevdalinka, kao projekt koji bi uz veliki napor mogao da se stavi na Listu zaštićene nematerijalne baštine UNESCO-a.