Zlata Grebo ostat će zapamćena kao pedagog, profesor, učitelj i prijatelj

Kolege, studenti i prijatelji oprostili su se danas biranim riječima i s mnogo emocija od profesorice dr. Zlate Grebo, na komemoraciji održanoj na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Sarajevu.

Bogić Bogićević prisjetio se Zlate Grebo kao dekanese FPN-a, velikog čovjeka i humanistice koja je od ‘ranih mladalačkih dana bila borac protiv fašizma, nasilja i mržnje, protiv rata, boreći se za ljudska prava, posebno za prava žena.’

– Profesorica Grebo izvela je brojne generacije studenata ovog fakulteta. Ostat će zapamćena kao pedagog, profesor, kao učitelj svih nas, ali i kao prijatelj svih nas. Nosit ćemo je u sjećanjima, mislima i srcima jer ljudi umiru tek onda kad ih svi zaborave – naglasio je.

Profesorica Srebrenka Viđen istaknula je posvećenost profesorice Grebo poslu i studentima, te spomenula da su njeni brojni radovi problematizirali pitanja koja su u središtu imali ženu koju je trebalo osnažiti, a društvo osloboditi predrasuda i stereotipa o njenoj ulozi.

Kao njena studentica naglasila je da ih je profesorica Grebo učila da u pedagoškom i naučnom odrastanju slobodno i kritički propituju društvenu stvarnost, koristeći naučne metode i tehnike koje su imanentne sociologiji, demografiji, statistici, društvenih nauka u cjelini.

Obraćanje je završila ličnim doživljajem i sjećanjem na profesoricu Grebo te dodala da ‘kako kažu, kamen, drača i raštika oblikuju Hercegovku, stamenu, jaku, emotivnu, tolerantnu, ali istrajnu i nepokolebljivu u slijedu i očuvanju vlastitih ideala i vrijednosti, utemeljenih prije svega na slobodi i antifašizmu’.

Profesor Hilmo Neimarlija istaknuo je da je, između ostalog, nastavnički rad profesorice Grebo imao dignitet pedagoškog odnosa i neposrednosti roditeljskog odnosa.

Profesorica Zlata Grebo rođena je u Trebinju 1922. godine. Odrastala je u Mostaru, gdje je završila gimnaziju, te se tokom srednjoškolskih dana sa sestrom Sanom Salahović priključila narodnooslobodilačkom pokretu. Obrazovanje je nastavila u Beogradu, potom u Sarajevu. Doktorirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu 1973. godine. Bila je prva dekanesa Fakulteta političkih nauka (od 1975. do 1977.) i predsjednica Savjeta Univerziteta (od 1981. do 1983.). Dobitnica je nagrade ”Veselin Masleša” (1976.) za naučna dostignuća u oblasti društvenih nauka.