05.07. – Dogodilo se na današnji dan – Rođena njemačka revolucionarka, članica međunarodnog radničkog pokreta Clara Zetkin. Rođen je pjesnik Augustin Tin Ujević, koji je u našoj literaturi svojom lirikom obilježio razdoblje između dva svjetska rata.

Venecuela
Venecuela

465. – Rođen je Ahkal Mo’ Naab’ I, vladar majanskog grada Palenque.

1596. – Engleski pomorci opustošili su špansku obalu i opljačkali Kadis, pomorsku luku koja je otkrićem Amerike dobila prvorazredan značaj.

1687. – Isaac Newton je objavio svoje kapitalno djelo, “Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica”.

1811. – Venecuela je proglasila nezavisnost od Španije.

1830. – U pohodu na Alžir Francuzi su zauzeli grad Alžir. Alžir je ostao pod francuskom upravom do 1962, kada je ta sjevernoafrička zemlja stekla nezavisnost.

Clara Zetkin
Clara Zetkin

1857. – Rođena je njemačka revolucionarka, članica međunarodnog radničkog pokreta Clara Zetkin. Osniva 1907. prvu internacionalnu konferenciju žena, gdje je odlučeno da se 8. mart proglasi danom žena radnica. Clara je bila izvrsna govornica, uspješno je pisala, a bila je i publicistkinja.

1865. – U Velikoj Britaniji donesen prvi zakon o ograničenju brzine automobila, dvije milje na sat.

1872. – Rođen je francuski državnik Édouard Herriot, koga su Nijemci u Drugom svjetskom ratu 1942. otjerali u zarobljeništvo, odakle je oslobođen 1945. pošto je Crvena armija zauzela Berlin. Predvodio je Radikal-socijalističku partiju od 1919. do 1955. Bio je više puta premijer i član vlade između 1924. i 1936, a od 1936. do 1940. i od 1947. do 1953. predsjednik parlamenta.

1880. – Rođen je češki violinista i kompozitor Jan Kubelik, koga su zbog virtuoznog stila upoređivali sa Paganinijem (šest violinskih koncerata, Američka simfonija).

1889. – Rođen je Jean Cocteau. Kao eksperimentator prošao je kroz sve faze moderne umjetnosti – kubizam, dadaizam, nadrealizam, a po raznolikosti opusa smatra se korifejem francuskog duha (“Orfej”, “Strašna deca”, “Petao i Arlekin”). Član Francuske akademije postao je 1955.

Augustin Tin Ujević
Augustin Tin Ujević

1891. – Rođen je južnoslavenski pjesnik Augustin Tin Ujević, koji je u našoj literaturi svojom lirikom obilježio razdoblje između dva svjetska rata. Uklopivši se u matoševski obojenu struju kasne hrvatske moderne, Ujević se u zajedničkoj, prekretničkoj zbirci 1914. Hrvatska mlada lirika najavljuje kao najvažniji i najcjelovitiji pjesnik između dvaju ratova. Šest godina poslije objavljena je Kolajna, vjerojatno najuzbudljivija i najzrelija knjiga u ovom dijelu Europe. Slijede zbirke pjesama Auto na korzu, koja je izašla 1932. i Ojađeno zvono godinu dana poslije. Završna pjesnikova faza Žedan kamen na studencu, 1955., očito pokazuje smirivanje pjesnika, u biti punog strasti i prosvjeda, njegovo pomirenje sa svijetom i ljudima, pomalo rezignirano prihvaćanje života sa svim njegovim dobrim i lošim stranama. Od golema broja recenzija, kritika i eseja, Ujević je sastavio dvije knjige: Ljudi za vratima gostionice i Skalpel kaosa, obje tiskane 1939. Razvojna linija njegova pjesništva teče zatim do godine 1920. kada se predstavlja Lelekom sebra. Važan je, također, kao izvrstan prevoditelj, naročito s francuskog jezika. Umro je u Zagrebu, 12. novembra 1955. godine.

1911. – Rođen je Georges Pompidou, predsjednik Francuske (1969-74) nakon povlačenja Charlesa De Gaullea. Kao blizak saradnik De Gaullea, šef njegovog kabineta i premijer od 1962. do 1968, uglavnom je slijedio ideje slavnog prethodnika.

1932. – U Portugalu je premijer postao Antonio de Oliveira Salazar, koji je 1933. zaveo profašističku diktaturu, okončanu tek 1974, četiri godine posle njegove smrti.

Bitka kod Kurska
Bitka kod Kurska

1941. – U Beogradu su u Drugom svjetskom ratu Nijemci osnovali zloglasni logor na Banjici, kroz koji su do oktobra 1944. prošle desetine hiljada ljudi, uglavnom Srba i Jevreja. Većina logoraša je usmrćena na stratištu u Jajincima blizu Beograda, gdje je iz tog logora, logora na Starom sajmištu i ostalih zatvora strijeljano najmanje 70.000 ljudi.

1943. – U borbama za oslobođenje Zvornika u Drugom svjetskom ratu poginuo je politički komesar Prve proleterske divizije Filip Kljajić – Fića, jedan od organizatora ustanka u Srbiji 1941, član Glavnog štaba Srbije. Bio je prvi politički komesar Prve proleterske brigade. Proglašen je narodnim herojem.

1943. – Njemačkom ofanzivom na ruski front, počela je Kurska bitka, jedna od najvećih u Drugom svjetskom ratu.

1946. – Predstavljen prvi bikini. Izumitelj bikinija nije mogao pronaći profesionalnu manekenku koja bi pristala nositi tako malen kostim, pa je uzeo erotsku plesačicu Micheline Bernardini. Uspjeh bikinija bio je golem, naročito među muškarcima. Micheline Bernardini dobila je navodno 50,000 pisama obožavatelja.

1950. – Izraelski parlament dao svim Židovima pravo da se usele u Izrael.

Armenija
Armenija

1959. – Predsjednik Indonezije Ahmed Sukarno raspustio je parlament, suspendovao Ustav iz 1950. i zaveo diktatorski režim.

1969. – Umro je njemački arhitekt i osnivač Bauhausa Walter Gropius.

1975. – Zelenortska ostrva su dobila nezavisnost nakon 500 godina portugalske vlasti.

1977. – Pakistanska armija, vođena generalom Mohamad Zia ul-Hakom, izvršila je vojni udar, te sa valsti zbacila premijera Zulfukara Ali Buta.

1994. – Palestinski vođa Jaser Arafat, koji je doputovao na Zapadnu obalu nakon 27 godina izbjeglištva, najavio je stvaranje države Palestine na teritoriji pod palestinskom samoupravom, sa glavnim gradom u istočnom Jerusalimu.

1995. – Četiri godine nakog sticanja neovisnosti od Sovjetskog Saveza, Armenija donosi novi Ustav.

Dolly
Dolly

1996. – Na svijet došla klonirana ovca Dolly.

2001. – Žalbeno vijeće Haškog tribunala potvrdilo prvostepenu presudu bosanskom Srbinu Goranu Jelisiću od 40 godina zatvora zbog počinjenih ratnih zločina nad Bošnjacima i Hrvatima u Brčkom 1992.

2001. – Makedonske vlasti i albanski pobunjenici postigli su dogovor o primirju. Mirovni sporazum kojim su okončani višemjesečni sukobi u Makedoniji, potisan je 13. avgusta u Ohridu.

2015. – Na referendumu u Grčkoj građani odbili mjere štednje koje su nametali međunarodni kreditori u zamjenu za dodatnu finansijsku pomoć.

Posted by on 2019-07-05. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login