10. 12. – Dogodilo se na današnji dan – Generalna skupština UN-a u Parizu usvojila je Opću deklaraciju o ljudskim pravima. Umro je švedski hemičar, industrijalac, filantrop i pronalazač Alfred Bernhard Nobel. Ivo Andrić je u Stokholmu primio Nobelovu nagradu za književnost. Nobelovu nagradu za mir dobio je Amerikanac Martin Luther King. Njemački crkveni reformator Martin Luther u Vitenbergu javno je spalio bulu. Nelson Mandela potpisao je Ustav po kome su svi građani jednaki pred zakonom

Martin Luther
Martin Luther

1508. – Formirana je Kambrejska liga, savez protiv Venecije koji su sklopili papa Julije II, francuski kralj Luj XII, aragonski kralj Ferdinand II i rimsko-njemački car Maksimilijan I.

1520. – Njemački crkveni reformator Martin Luther u Vitenbergu javno je spalio bulu u kojoj mu je papa Lav X zaprijetio prokletstvom ako se u roku od 60 dana ne odrekne hereze. U januaru 1521. Luter ekskomuniciran iz rimokatoličke crkve.

1810. – Napoleon Bonaparta Francuskoj je priključio njemačke gradove Hanover, Bremen, Hamburg, Lauenburg i Libek.

1815. – Rođena je britanska matematičarka i prva programerka, Ada King Lovelace.

1819. – Rođen je italijanski revolucionar Felice Orsini, jedan od najistaknutijih članova “Mlade Italije”, pokreta za oslobađanje i ujedinjenje italijanskih zemalja. Osnovao je organizaciju “Italijanska zavjera sinova smrti”, zbog čega je bio u tamnici od 1843. do 1846. Revolucionarne 1848. učestvovao je u borbama protiv Austrijanaca u Veneciji i Rimu, a 1854. nije uspio da u Lombardiji pobuni italijanske i mađarske vojnike u sastavu austrijskih okupacionih snaga. Potom je iz tamnice u Mantovi pobjegao i otišao u London, a u januaru 1858. pokušao je atentat na francuskog cara Napoleona Trećeg, poslije čega je pogubljen. Djela: “Austrijske tamnice”, “Uspomene i avanture”, “Političke uspomene”.

Emily Dickinson
Emily Dickinson

1830. – Rođena američka spisateljica Emily Dickinson, najveća američka pjesnikinja, za života anonimna – jer je vodila povučen život neudate domaćice i objavila samo četiri pjesme. Njenih više od hiljadu pjesama, otkrivenih poslije smrti 1886, posthumno je objavljeno u šest tomova. Priređivači su ih podijelili u četiri kategorije: pjesme o prirodi, o vremenu i vječnosti, o ljubavi, o životu. Njena poezija prodorne introspektivnosti i snažnog mističnog podteksta, pisana izvanredno preciznim i suptilnim stilom, obiluje samoniklom originalnošću.

1845. – Engleski građevinski inženjer Robert Thomson patentirao prve pneumatske gume.

1868. – Prvi semafori za regulisanje saobraćaja u svijetu počeli da rade u Londonu, na trgu ispred zgrade parlamenta Velike Britanije.

1869. – Današnja savezna država Wyoming (SAD) donijela je zakon o pravu glasa žena, koji je ženama omogućio pravo glasa i obavljanje službenih dužnosti.

1879. – Iz Pule je Johann Palisa otkrio veliki tamni asteroid glavnog pojasa, a nazvao ga je 211 Isolda po Izoldi iz legende o Tristanu i Izoldi.

Alfred Bernhard Nobel
Alfred Bernhard Nobel

1896. – Umro je švedski hemičar, industrijalac, filantrop i pronalazač Alfred Bernhard Nobel, koji je pronalaskom dinamita 1867. stekao ogromno bogatstvo. Želeći da se dinamit koristi samo u mirnodopske svrhe, testamentom je ostavio fond od 9,2 miliona dolara za dodjelu nagrada za vanredna dostignuća u fizici, hemiji, medicini, književnosti i zalaganju za mir. Prvu Nobelovu nagradu Kraljevska švedska akademija nauka dodijelila je 1901. Od 1969. Akademija dodjeljuje i nagradu za ekonomiju. Nagradu za mir dodjeljuje Nobelov komitet u Oslu.

1898. – Potpisan je Pariski mirovni ugovor kojim je okončan američko-španski rat. Španija se odrekla Kube i Portorika, a za 20 miliona dolara ustupila Amerikancima Filipine i Guam.

1901. – U Stockholmu su po prvi puta dodijeljene Nobelove nagrade, i to za fiziku, kemiju, medicinu, književnost i mir.

1902. – Završena je izgradnja Asuanske brane u Egiptu, kojom je regulisan tok Nila.

 Eleanor Roosevelt & Opća deklaracija o pravima čovjeka (1949)
Eleanor Roosevelt & Opća deklaracija o pravima čovjeka (1949)

1904. – Rođen čehoslovački državnik češkog porijekla Antonjin Novotni, generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Čehoslovačke od 1953. i šef države od 1957. S funkcija je smijenjen početkom 1968, kada su započele reforme nazvane “Praško proljeće”, koje su onemogućene vojnom intervencijom Varšavskog pakta u avgustu 1968.

1950. – Nobelovu nagradu za mir dobio je dr. Ralph Bunche, američki diplomat zaslužan za postizanje mira u arapsko-izraelskom ratu 1948. godine.

1941. – Japanski avioni u Drugom svjetskom ratu u Južnokineskom moru potopili su britanske ratne brodove “Ripals” i “Princ od Velsa”, na kojima je poginulo oko 800 ljudi.

1946. – Rođen je bosanskohercegovački muzičar Fadil Redžić, basista legendarnih Indexa.

1948. – Generalna skupština UN-a u Parizu usvojila je Opću deklaraciju o ljudskim pravima. Prvi članak glasi: “Sva ljudska bića su rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.” U svijetu se na današnji dan obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.

Ivo Andrić
Ivo Andrić

1955. – Rođen je bosanskohercegovački rock muzičar Goran Ipe Ivandić.

1961. – Ivo Andrić je u Stokholmu primio Nobelovu nagradu za književnost, uz obrazloženje da mu se ona dodeljuje “za epsku snagu” kojom je “oblikovao motive i sudbine iz istorije svoje zemlje”.  Izrazio je zahvalnost govorom „O priči i pričanju“, za priznanje koje mu je dodjeljeno, 10. decembra 1961. Iako su do tada njegova djela prevođena na mnoge jezike, poslije dodjeljivanja nagrade počinje veliko interesovanje svijeta za djela pisca sa Balkana te se njegovi romani i pripovijetke štampaju na preko trideset jezika. Cjelokupni novčani iznos od Nobelove nagrade poklonio je iz dva dijela bibliotekarskom fondu Bosne i Hercegovine. Također je veoma često učestvovao u akcijama pomoći bibliotekama i darovanja novca u humanitarne svrhe. Moja domovina je zaista „mala zemlja među svjetovima”, kako je rekao jedan naš pisac, i to je zemlja koja u brzim etapama, po cijenu velikih žrtava i izuzetnih napora, nastoji da na svim područjima, pa i na kulturnom, nadoknadi ono što joj je neobično burna i teška prošlost uskratila. Svojim priznanjem vi ste bacili snop svjetlosti na književnost te zemlje i tako privukli pažnju svijeta na njene kulturne napore, i to upravo u vrijeme kad je naša književnost nizom novih imena i originalnih djela počela da prodire u svijet, u opravdanoj težnji da svjetskoj književnosti i ona da svoj odgovarajući prilog.

Martin Luther King
Martin Luther King

1964. – Nobelovu nagradu za mir dobio je Amerikanac Martin Luther King, borac za građanska prava Afroamerikanaca. Ubijen je u atentatu u Memfisu četiri godine kasnije.

1967. – Prva komercijalna termonuklearna eksplozija izvršena je u Novom Meksiku u SAD radi vađenja prirodnog gasa.

1982. – Dvojica sovjetskih astronauta vratila su se na Zemlju poslije rekordnih 211 dana provedenih u svemiru u brodu “Saljut 7”.

1983. – Raul Alfonsin preuzeo je dužnost predsjednika Argentine kao prvi demokratski izabran šef države poslije osmogodišnje vladavine vojne hunte.

1987. – Umro je američki violinista Jascha Heifetz, jedan od najvećih majstora tog instrumenta u 20. vijeku.

Jascha Heifetz
Jascha Heifetz

1989. – U Čehoslovačkoj je preuzela vlast prva nekomunistička vlada od 1948. i predsjednik Gustav Husak je podnio ostavku.

1991. – Armensko stanovništvo Nagorno-Karabaha na referendumu se, velikom većinom, izjašnjava za nezavisnost od Azerbejdžana. Azerbejdžanske manjine su bojkotirale referendum.

1996. – Predsjednik Južne Afrike Nelson Mandela potpisao je Ustav kojim su svi građani, bez obzira na rasu, izjednačeni pred zakonom, kao završni čin u demontiranju sistema aparthejda u toj zemlji.

1998. – Palestinska oslobodilačka organizacija poništila je odredbe svog ustava koje su pozivale na uništenje Izraela.

Kofi Anan
Kofi Anan

1998. – Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru SFRJ u Hagu osudio je Antu Furundžiju na 10 godina zatvora, zbog mučenja i silovanja zatočenika. To je bila prva presuda kojom je silovanje označeno kao ratni zločin.

1999. – Umro je Franjo Tuđman, predsjednik Hrvatske.  On je 1989. osnovao HDZ i bio njegov prvi predsjednik. Na izborima 1990. izabran je za predsjednika Hrvatske.

2001. – U Prištini je konstituisana Skupština Kosova, prva od dolaska međunarodnih snaga, u julu 1999.

2001. – Generalni sekretar UN-a Kofi Anan dobio Nobelovu nagradu za mir.

2002. – Bivši američki predsjednik Jimmy Carter primio je Nobelovu nagradu za mir.

Augusto Pinochet
Augusto Pinochet

2003. – Tribunal u Hagu osudio je bivšeg oficira Republike Srpske, Dragana Obrenovića, na 17 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad bošnjačkim civilima u Srebrenici. Obrenović je priznao krivicu.

2006. – Umro je Augusto Pinochet, čileanski general, državnik i diktator, koji je na vlast došao 1973. vojnim pučem zbacivši marksističkog predsjednika Salvadora Allendea. Za vrijeme njegove 17-godišnje vladavine ubijeno je oko 3.000 ljudi, a oko 28.000 je bilo mučeno.

2010. – Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader, uhapšen je u austrijskom gradu Salzburgu zbog umiješanosti u korupcijske afere i zloupotrebe položaja.

Posted by on 2019-12-10. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login