17.07. Dogodilo se na današnji dan – U Španjolskoj je izveden pokušaj državnog udara protiv Druge Republike, kojime je započeo Španjolski građanski rat

Križarski rat

1203. – Sudionici Četvrtog križarskog rata 1203. godine započeli su s opsadom Carigrada. Četvrti križarski rat je završio osvajanjem dva drevna kršćanska grada, uništenjem jednog kršćanskog carstva i nezapamćenim zločinom, bez da je i dospio do Svete zemlje. Tim ratom na kraju je najviše ‘profitirao’ Islam jer su oslabljivanjem već slabog Bizanta križari omogućili tursko osvajanje i kasnije širenje na zapad.

1453. – U bici kod Kastijona Francuzi su postigli odlučujuću pobjedu nad Englezima, koja je dovela do okončanja Stogodišnjeg rata.

Mimar Sinan

1588. – Umro je Mimar Sinan, glavni Osmanlijski arhitekta u službi sultana Selima I, Sulejmana Veličanstvenog i Murata III.

1762. – Ubijen je ruski car Petar III, tri dana nakon što je oboren sa vlasti i zatvoren. Prijesto je preuzela njegova supruga Katarina II (Velika).

1912. – Umro je francuski matematičar, fizičar i filozof Jules Henri Poincare. Razvio je teoriju automorfnih funkcija i istraživao diferencijalne jednačine, a posebno su značajni njegovi radovi na području topologije i njegova interpretacija geometrije Lobačevskog. Objavio je oko 500 naučnih radova.

1917. – Umro Auguste Rodin, francuski kipar.

Španjolski građanski rat

1936. – U Španjolskoj je izveden pokušaj državnog udara protiv Druge Republike, kojime je započeo Španjolski građanski rat. Nakon tri promjene vlasti od 1931., iz socijaldemokratske koalicije u desnu pa iz nje u Narodni front, koaliciju republikanaca, socijal-demokrata i staljinista iz Komunističke partije, no napredak se za radnike i seljake nije osjetio. Organizirani u bazne sindikate, najpoznatiji i najveći s preko dva milijuna članova bio je anarhistički CNT (Confederación Nacional del Trabajo), pokrenuli su masovne štrajkove. Dok je republikanska vlada radila sve da situaciju stavi pod kontrolu, Komunistička partija je optuživala štrajkače da dovode radnike u sukob sa vladom. Vlada je na kraju napunila zatvore i zatvorila urede CNT-a. Kako je vladajuća klasa postajala sve očajnija, odlučila je odbaciti parlamentarnu demokraciju i rasturiti radničke organizacije. Prvi korak u državnom udaru napravljen je kada se fašist Francisco Franco dočepao Maroka i objavio ‘Radikalni manifest‘. Vojska na čelu s generalom Sanjurjom, 1936. godine pokušala je izvesti državni udar protiv republikanske vlade. Pokušaj je samo djelomično uspio, jer su vladi ostali odani veći dijelovi zrakoplovstva, mornarice, civilne policije, a u mnogim dijelovima zemlje su se pučistima uspješno suprotstavile različite ljevičarske i radničke milicije. Pučisti su u prvom trenutku ostvarili kontrolu samo nad ograničenim dijelom zemlje i kada se ispostavilo da će umjesto brzog preuzimanja vlasti morati voditi građanski rat, bili u nominalno nepovoljnom položaju. Vijest o državnom udaru držana je u tajnosti do jutra 18. jula. Vlada je uvjeravala zemlju da je sve pod krontolom, a zapravo se pokušavala nagoditi s fašistima. Franco je, kao vatreni zagovornik fašizma, od samog početka primio direktnu vojnu pomoć od fašističke Italije i nacističke Njemačke. Nasuprot tome, zapadne sile su se odlučile ne miješati u sukob te je Republikanskim snagama opsežniju vojnu pomoć pružio jedino SSSR. SAD se također nisu direktno miješale, ali su prešutno podržavale Franca, jer je Demokratska stranka predsjednika Roosevelta imala veliki broj glasača pod utjecajem Katoličke crkve. U samoj Španjolskoj je nacionalistima na ruku išlo to što su srž njenih oružanih postrojbi činile jedinice pod zapovjedništvom profesionalnih časnika te iskusne kolonijalne trupe. Brojčano jače republikanske snage su se pak sastojale samo dijelom od profesionalne vojske, dok su većinu činile slabije naoružane radničke milicije. Dodatni problem je bio i veliki ideološki raskol na republikanskoj strani koji je 1938. eskalirao kada su komunisti pod Staljinovim vodstvom napali, u do tada zajedničkoj borbi protiv fašista, uspješnije anarhosindikalističke radničke milicije i CNT. To je vjerojatno najveći udarac političkom i vojnom položaju Republike na čije su ujedinjenje tijekom cijelog rata pozivali CNT, FAI, POUM i UGT, no vlada Narodnog fronta s komunistima i socijaldemokratima ih je ignorirala i zakidala im opremu i oružje te time od početka bitno oslabila antifašističku koaliciju. Zbog svega toga su Francovi pobunjenici polako, ali sigurno širili teritorij pod svojom kontrolom. 1938. republikanskoj vladi je posljednja nada bilo sve izglednije izbijanje drugog svjetskog rata, koji bi Britaniju i Francusku natjerao da Republici pomognu kao savezniku protiv Njemačke i Italije. No, te su nade nestale minhenskim sporazumom, pa je krajem 1938. došlo do kolapsa morala u republikanskim redovima. Početkom 1939. fašističke snage su osvojile Barcelonu, glavno republikansko uporište u Kataloniji, što je Britance i Francuze natjeralo da priznaju Francovu vladu. U proljeće 1939. predao se Madrid, a dan kasnije i posljednji republikanski garnizon na španjolskom tlu čime je završen španjolski građanski rat. Različite procjene govore da je tokom trogodišnjeg sukoba poginulo između 500.000 i milion ljudi, što taj rat čini jednim od najkrvavijih u modernoj europskoj historiji. Fašist Francisco Franco koji je sjeo na vlast nakon sloma Republike, uvelike je pridonio ekonomskoj i kulturnoj izolaciji koja je nakon građanskog rata u Španjolskoj potrajala do njegove smrti 1975.

1941. – U noći 16/17. jula, od strane ustaša u šumi Dotrščini kraj Zagreba, ubijen je hrvatski književnik August Cesarec. Njegovo djelo zauzima veoma veliko mjesto u južnoslavenskoj modernoj književnosti.

Potsdm, konferencija

1945. – U Potsdamu pokraj Berlina započela je poslijednja saveznička konferencija na kojoj su se susrela trojica vođa protuhitlerovske koalicije: sovjetski vođa Josif Staljin, predsjednik SAD-a Harry Truman i britanski premijer Winston Churchill kojega je nakon gubljenja izbora zamijenio Clement Attlee. Na Potsdamskoj konferenciji, uz sudbinu poslijeratne Europe, dogovarena je podjela Njemačke na četiri okupacijske zone (američku, britansku, francusku i sovjetsku), priključenju njemačkih teritorija istočno od Odre i Nise Poljskoj (Istočna Pruska je podijeljena između Poljske i SSSR-a ), visini njemačkih ratnih reparacija, te stvaranju Vijeća ministara vanjskih poslova SAD-a, SSSR-a, Velike Britanije, Francuske i Kine, koje ima zadatak pripremiti mirovne ugovore s Njemačkom i njezinim poraženim saveznicima. Provedena je ‘denacifikacija’, a Njemačka je uz to potpuno razoružana, sva industrija koja se mogla koristiti u vojne svrhe stavljena je pod savezničku kontrolu ili je razmontirana odnosno uništena.

Dragoljub Draža Mihailović

1946. – U Beogradu je pogubljen Dragoljub Draža Mihailović, fašistički saradnik, ratni zločinac i vođa četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu.

1959. – Umrla je čuvena američka džez i bluz pjevačica Billie Holiday.

1968. – U Iraku je oborena vlada Abdula Arefa, a na vlast je došlo desno krilo BAAS partije. Predsjednik republike, a kasnije i vlade postao je general Ahmed Hasan al-Bakr (Hassan).

1969. – U Španiji, general Francisco Franco imenovao je za svog nasljednika princa Juana Carlosa, koji je preuzeo vodstvo države 22. novembra 1975, dva dana nakon diktatorove smrti.

1973. – U Afganistanu je proglašena republika, nakon vojnog udara kojim je prekinuta četrdesetogodišnja vladavina kralja Mohammeda Shaha. Predsjednik je postao bivši premijer Muhammad Daoud Khan.

1975. – Američki i sovjetski vasionski brodovi “Sojuz 19” i “Apolo 18” spojili su se u Zemljinoj orbiti.

1981. – Više od 100 ljudi je poginulo, a 550 ranjeno kada su izraelski avioni bombardovali palestinska područja Bejruta.

1984. – Lansiran je sovjetski svemirski brod “Sojuz T12”, a član posade Svetlana Savickaja postala je prva žena koja je “prošetala” svemirskim prostorom izvan letjelice.

1988. – Iran bezuslovno prihvatio rezoluciju UN o prekidu vatre, čime je okončan osmogodišnji iransko-irački rat.

1993. – Pripadnici Hrvatskog vijeća obrane ulaze u Bugojanske mjesne zajednice Vrbanja, Crniče i Vrpeč i ubijaju do 28. jula 1993. godine 45 civila bošnjačke nacionalnosti iz tih naselja.

1998. – Na konferenciji UN-a u Rimu, predstavnici 120 zemalja usvojili su statut kojim je uspostavljen prvi stalni Međunarodni krivični sud za ratne zločine. SAD su odbile da se priključe tom sudu. Do marta 2003. sporazum je ratifikovalo 89 zemalja.

2000. – Hrvatska, poslije sedam godina pregovora, pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Međunarodni krivični sud za ratne zločine

2000. – Njemačka, SAD, Poljska, Rusija, Češka, Ukrajina i Bjelorusija potpisale u Berlinu Sporazum o isplati odšteta za oko milion ljudi, koji su bili pod prisilnim radom tokom nacističke vladavine u Njemačkoj.

2000. – Bašar el-Asad postao je predsednik Sirije, obećavši prilikom inauguracije da će nastaviti nepopustljivu politiku prema Izraelu kakvu je vodio njegov otac Hafez el-Asad, koji je umro 10. juna.

2001. – Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič ukinuo obavezu, prema kojoj su lica u Federaciji BiH za otkup stanova u društvenoj svojini, koji su proglašeni napuštenim, morala da čekaju dvije godine i zabranu na Zakon Republike Srpske o privatizaciji stanova u državnom vlasništvu.

2001. – Nakon završetka sukoba na Kosovu i prestanka vazdušnih napada NATO-a na SRJ, istražitelji Međunarodnog suda za ratne zločine iz Haga pronašli su, prema izjavi portparola tužilaštva suda Florens Artman (Florence Hartmann), tokom 1999. i 2000. godine 876 grobnica na Kosovu i ekshumirali 4.392 žrtve od kojih je 2.099 identifikovano.

2008. – Žalbeno vijeće Haškog tribunala osudilo bivšeg generala JNA Pavla Strugara na sedam i po godina zatvora zbog učešća u vojnim operacijama u dubrovačkom regionu 1991. godine.