Alarm stručnjaka zbog koralja na Sredozemlju

Mljet, koraljni greben

Međunarodna unija za očuvanje prirode nedavno objavljenim izviještajem oglasila je uzbunu zbog straha za izumiranje više od 13 posto vrsta koralja Sredozemlja, među kojima posebno ističe busenasti koralj s Mljeta.

Izvještaj IUCN-a precizira da je 17 koraljnih vrsta izloženo prijetnji regionalnog istrebljenja, među kojima su neki ograničeni samo na područje Sredozemlja, ali stručnjake dodatno brine što je veliki broj vrsta ostao nedovoljno poznat pa nisu ni mogli procijeniti njihovu stvarnu ugroženost.

Skupina “cvjetajućih životinja”, što bi bio doslovni prijevod razreda anthozoa, obuhvata oko 212 vrsta koralja autohtonih u Sredozemnom moru. Od ukupno 142 vrste koje su stručnjaci uspjeli istražiti za navedeno izviještaj, čak 69 ih je ocijenjeno nedovoljno poznatima.

Gotovo endemični graditelj morskog grebena, busenasti koralj (Cladocora caespitosa), naseljava mediteranske vode najmanje tri miliona godina. Njegove najveće i najrazvijenije populacije nalaze se u Nacionalnom parku Mljet, u Bokokotorskom zaljevu i Morskom rezervatu Kolumbretsko otočje, ističe se u izvještaju IUCN-a.

Veliki grebeni koje je taj koralj izgradio u drevnom Mediteranskom moru davno je nestao, a od njega je ostalo samo nekoliko reliktnih sprudova. Osim ondje, Cladocora caespitosa se pojavljuje u obliku malih raspršenih kolonija duž mediteranske obale.

Greben busenastog koralja u Velikom jezeru na Mljetu zauzima površinu od oko 650 kvadratnih metara, na dubini između 4 i 18 metara, kojeg u Nacionalnom parku smatraju najvećim na svijetu.

Kad su dobro razvijeni, busenasti koralji su graditelj ekosistema velikog biodiverziteta.

Na tu je vrstu posebno negativno utjecalo morsko zagrijavanje tokom posljednjih 15 godina. Masovna smrtnost tih koralja zapažena na nekim mjestima tokom ljeta 1999., ali je izuzetno vruće ljeto 2003. izazvalo veliku stopu smrtnosti busenastog koralja na širokom prostoru, uključujući i izuzetne populacije na Mljetu i Kolumbretskom otočju, ističe se i dodaje da je na nekim mjestima Kolumbretskog otočja izumrlo 50-80 posto tih koralja.

Njihovo stanište sve više zauzima nekoliko invazivnih vrsta algi kao što je grozdasta kaulerpa (Caulerpa cilindracea). Prema stručnjacima, ona spada među stotinu najinvazivnijih vrsta jer svojim rastom potiskuje autohtone vrste. Zbog hemijskih spojeva koje proizvodi, jako mali broj tu algu koristi za hranu, što dodatno omogućuje njezino brzo širenje, ističe se u jednom ranijem izviještaju.

Pored toga, busenaste koralje ugrožava eutrofikacija, odnosno starenje ekosistema pod ljudskim utjecajem, otpad i otpadne vode, te agresivni ribolov.

Busenasti koralj je spororastuća, dugoživuća vrsta s iznimno usporenom dinamikom i smanjenom sposobnosti za oporavak. Niske stope samoobnovljivosti teško će moći održavati ravnotežu s povećanom stopom smrtnosti do koje dovode zagrijavanje mora i drugi utjecaji.