BiH: Moguća višemilionska zarada od izvoza ljekovitog bilja, gljiva…

Bosanskohercegovačke šume i planine su resurs koji može napraviti stotine radnih mjesta i milione KM zarade, i to bez ulaganja, samo čuvanjem od uništavanja. Ovaj smo resurs prošle godine iskoristili u procentu od samo 10 posto, a ostvarena je zarada od 40 miliona maraka.

Profesor s Agromediteranskog fakulteta u Mostaru Nezir Tanović za agenciju FENA je kazao da je BiH po resursu, u konteksu ljekovitog bilja i gljiva, veoma bogata i raznovrsna, te da je ta grana prirodni resurs koji je jedan od najsvjetlijih u sadašnjem “ekonomskom sivilu”.

Ljekovito bilje, gljive i bobičasto voće predstavljaju proizvod koji je izvozno orijentiran, radno intenzivan, i iznad svega profitabilan.

Tanović navodi da je BiH počela i s preradom ljekovitog bilja u ekstrakte, te da to više ne predstavlja samo bogaćenje farmaceutske industrije Zapada, nego strategiju razvoja za čitavu državu.

Bosanskohercegovačko ljekovito bilje je po kvalitetu iznad svih evropskih standarda, jednoglasni su stručnjaci. Tanović kaže da su gotovo svi bh. brendovi na bazi ljekovitog bilja i u BiH i van granica ocijenjeni zlatnim medaljama.

Izvoz tih vrsta praćen je certifikacijom, a uglavnom su certificirani kao organska sirovina.

Osim samoniklog bilja u BiH prisutan je i plantažni uzgoj, a na tržištima, inozemnim i domaćim, najtraženije je šumsko bobičasto voće, borovnica i brusnica.

“BH kompanije koje se bave uzgojem ili otkupom bilja, gljiva ili šumskog voća su izuzetno profitabilne”, naglasio je Tanović.

Samoniklo bilje i gljive, akcentira Tanović, nude i opciju samozapošljavanja, pa tako jedna četveročlana porodica sezonski može zaraditi više od 20.000 KM skupljanjem bilja, gljiva, a posebno brusnice i borovnice.

Međutim, naglašava Tanović, zbog nedostatka edukacije, i zbog zarade koja je primarna kod skupljača javlja se problem prevelikog iskorištavanja određenih vrsta, a što može dovesti do nestanka.

Kazao je da se trenutno radi na zaštiti borovnice i brusnice, biljaka koje spadaju u sedam zaštićenih vrsta.

“Imamo veliki broj važnih, rijetkih i zaštićenih biljnih vrsta. Ono što nedostaje u tom aspektu je edukacija. Nažalost, nemamo ni zakon o šumama čiji pravilnici bi regulirali tu oblast. Očekivati je da će usvajanje Zakona o šumarstvu regulirati i sakupljanje ljekovitoga bilja – dodao je Tanović.

BiH ljekovito bilje i gljive može izvoziti u EU od 2004. godine.

Prve godine izvezeno je ove vrste robe u vrijednosti  od oko dva miliona KM, dok je u 2013. godini izvoz dosegao 40 miliona KM.

Tanović kaže da je u BiH iskorišteno svega deset do 15 posto ljekovitog bilja, gljiva i bobičastog šumskog voća, a da bi se boljom organizaciom moglo zarađivati daleko više, možda i 300 miliona.