BiH prespavala pitanje imovine u susjednim državama

Imovina BiH u HrvatskojBosna i Hercegovina 20 godina nakon rata nije riješila status svoje imovine u državama bivše Jugoslavije. Nema zvaničnih i preciznih podataka o nekretninama koje BiH može potraživati.

Prema podacima Vanjsko-trgovinske komore BiH, a kako prenosi portal Istinomjer, čak jedna trećina objekata koja je bila u vlasništvu bosanskohercegovačkih preduzeća nije ni evidentirana.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nedavno je zadužilo Pregovarački tim BiH u Stalnoj zajedničkoj komisiji viših predstavnika nasljednica bivše SFRJ da intenzivira aktivnosti na realizovanju Sporazuma o pitanjima sukcesije zemalja bivše SFRJ, s ciljem vraćanja imovine BiH koja se nalazi u drugim zemljama sukcesorima.

Vijeće je zadužilo Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine da, u okviru svoje nadležnosti, intenzivira aktivnosti na zaštiti imovine BiH u Hrvatskoj i Srbiji te da ih izvijesti o poduzetim aktivnostima.

Pozvali su i Vladu Federacije, Vladu Republike Srpske i Vladu Distrikta Brčko da zaduži organe nadležne za “pasivni podbilans” da poduzmu sve potrebne mjere i aktivnosti s ciljem zaštite ove imovine.

Status bh. imovine u drugim državama bivše Jugoslavije nije riješen već 20 godina. Privredna preduzeća poput UNIS-a, Hidrogradnje, Šipada ili Energoinvesta imala su na desetine svojih objekata širom država bivše SFRJ.

Iako je Ugovor o pitanjima sukcesije među državama nasljednicama potpisan još prije 17 godina, vlast u BiH do danas nije uradila skoro ništa, na primjeni Anexa G ovog ugovora, koji se odnosi na “privatnu imovinu i stečena prava” primjenjivao u korist BiH, barem onda kada se tiče konkretno njene imovine.

U međuvremenu, u susjednoj Hrvatskoj usvojen je Zakon o upravljanju državnom imovinom koji, između ostalog, daje mogućnost hrvatskim vlastima da imovinu Bosne i Hercegovine na osnovu ugovora o koncesiji, mogu davati na upravljanje trećim licima, i to na period do 30 godina.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša tvrdi da je od hrvatskih vlasti dobio odgovor na pitanje o ovom zakonu te da bh. imovina u toj zemlji nije ugrožena.

“Neće biti mogućnosti, niti hipotekarnog uknjižavanja na te imovine. Pravo vlasništva je ustavno zagarantirano pravo i neće biti otuđivanja imovine stvarnih vlasnika. To nam je sada poticaj da, ono što sam i ranije isticao, pojačamo naše bilateralne pregovore sa institucijama koje su zadužene iz susjednih zemalja kako bi se imovina zainteresiranim osobama iz BIH uredno vratila”, kaže Grubeša.

Stručnjak za pitanja državne imovine Muharem Cero podsjeća da se pitanja sukcesije trebaju rješavati bilateralnim sporazumima, što je, kako kaže, utvrdio i sud u Strazburu tokom slučaja u kojem je jedna firma iz Srbije tužila pred ovim sudom Hrvatsku.

“To je na izvjestan način posvijetlilo ukupnu problematiku sukcesije i svim zemljama sukcesorima, pa i BiH je jasno da kašnjenje od gotovo 14 godina za rješavanje bilateralnih odnosa između BiH i svih zemalja nasljednica ex Jugoslavije, naročito u Hrvatskoj zbog obima imovine je trebalo i jedino moglo biti sačinjavanjem bilateralnog sporazuma”, objašnjava Cero.

Komplikovano državno ustrojstvo i na pitanju sukcesije pokazalo se kao problem, pa su često postavljana pitanja i ko je nadležan za vraćanje ove imovine.

Državni ministar pravde kaže da nije dobro da se Vijeću ministara “adresira sva imovina i ona koja se nalazi na entitetskim nivoima, odnosno ona imovina koja je ranije stavljena kao pasivni podbilans javnih poduzeća”.

S druge strane, premijer Federacije BiH Fadil Novalić kaže kako Vlada Federacije nije nadležna za imovinu, već država.

“Tamo u onom listu, u katastru u Hrvatskoj, u Srbiji, nema vlasnika pasivnog podbilansa nego ima Energoinvest, ima Šipad… Srbija i Hrvatska nisu napravile tu grešku nego je INA ili bilo ko ko je imao tu imovinu na sasvim normalno donijela, pa bi rekla ja sam vlasnik toga”, navodi Novalić.

Da svih prethodnih godina nije postojalo dovoljno političke volje u BiH da se riješi pitanje sukcesije govori i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović. On kaže kako mora postojati jedinstveni stav u cijeloj državi da se ovo to pitanje riješi

“To mora da bude stalni interes, da zaštitimo interes institucija, zemlje i, naravno, interes privrede i samih pojedinaca jer su ovim zakonom svakako došli u nepovoljniji položaj nego što je to bilo do sada”, kaže Šarović.

Prema Ugovoru o sukcesiji, imovina koja je registrovana na ime preduzeća tadašnjih republika bivše Jugoslavije do kraja 1990. godine pripada današnjim državama.

Posted by on 2018-07-07. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login