BiH u borbi protiv ilegalnih migracija

Ilegalne migracije su jedan od najznačajnijih globalnih izazova. Iako još nije opterećena ovom pojavom, kao neke zemlje u okruženju, sa ilegalnim migracijama se susreće i BiH na čije granice stiže i tzv. Šengenska zona.

Ilegalni migranti BiH uglavnom koriste kao tranzitno područje za odlazak u države Zapadne Evrope, a samo se manji broj njih zadržava u ovoj zemlji. Za razliku od ostalih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, BiH je u najpovoljnijem položaju kada je riječ o ovoj pojavi, kaže direktor bh. Službe za poslove sa strancima Dragan Mektić.

„To nije slučajno, jer BiH ima dobro uspostavljen pravni okvir i institucionalni sistem koji nam omogućava da se uspješno suočavamo s ovim problemom. Mi ilegalnim migrantima nismo interesantni kao zemlja krajnje destinacije, ali smo im vrlo zanimljivi kao tranzitna zemlja u vezi sa tzv. balkanskom rutom“, kaže Mektić za Deutsche Welle.

Hrvatska bi za dvije godine mogla postati članica tzv. Šengenske zone, što znači da 1.100 km bh. granice tada postaje šengen granica. „Istina je da će tada biti pojačan interes za tranzit preko BiH, ali mi smo se i prije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju pripremali za taj problem. Zato sada imamo institucionalne i pravne kapacitete da se uspješno suprotstavimo jednoj takvoj pojavi“, kaže Mektić.

Vizni režim – mač sa dvije oštrice

I pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Zoran Perković očekuje povećan migracijski pritisak na BiH nakon ulaska Hrvatske u Šengen zonu. „Vizna politika je samo jedan segment zaštite, ali mi ne možemo očekivati da se drugi otvaraju prema nema u smislu slobodnog viznog režima dok se mi zatvaramo prema drugima. Naravno, sa zemljama visokog migracijskog rizika BiH će i dalje imati vizni režim“, kaže Perković.

Jedan od najvećih problema sa kojima se nadležni u BiH suočavaju u borbi protiv ilegalne migracije je utvrđivanje identiteta ilegalnih migranata. Bez utvrđenog identiteta ne može biti pokrenut proces povratka ilegalnog migranta u zemlju iz koje je došao. Do utvrđivanja identiteta, ilegalni migranti se tretiraju u skladu s konvencijama koje štite ljudska prava, što je skup proces.

U borbi protiv ilegalne migracije važna je i regionalna saradnja, a balkanskim državama često je potrebna i podrška zemalja Zapadne Evrope. Švicarska je jedna od evropskih država koja BiH pomaže u razvijanju sistema za sprečavanje migranata da se dokopaju zemalja Zapadne Evrope, kazao je na nedavno održanoj konferenciji o ilegalnim migracijama u Sarajevu zamjenik švicarskog ambasadora u BiH Joseph Guntern.

Zakoni trebaju biti usklađeni sa evropskim standardima

Guntern smatra da je BiH atraktivna tranzitna zemlja, posebno nakon pristupanja Hrvatske EU. „BiH se sa ovim problemom ne može nostiti sama, zbog čega je važan regionalni pristup i kroz Regionalnu inicijativu za migracije (MARRI). Ta Inicijativa ima dobre regionalne projekte koji doprinose poboljšanju komunikacije i identificiranju onog što zemljama regije nedostaje“.

„Radi se i na poboljšanju infrastrukture, odnosno za smještaju regularnih migranata, poboljšanju znanja kako postupati sa ilegalnim migrantima jer su oni uglavnom žrtve koje su u teškoj situaciji i koje se iskorištavaju“, kazao je zamjenik švicarskog ambasadora.

Direktor organizacije MARRI Trpe Stojanovski kazao je da države regija razvijaju „prilično dobru“ mrežu saradnje. On je rekao da migracije koje se dešavaju u Makedoniji, preko Srbije, Kosova, Crne Gore i Albanije sežu i do BiH. Dodao je da na ovaj opasan put migranti kreću uglavnom zbog velikog siromaštva i da mnogi ne stižu do željene destinacije.

U BiH u toku je i reforma zakonodavnog okvira za sprečavanje ilegalnih migracija. Radi se o izradi Zakona o strancima i Zakona o azilu. Ova zakonska rješenja potpuno su usklađena sa evropskim standardima, a očekuje se da budu usvojena do kraja 2015. godine.

dw