BiH zemlja koju izjeda KORUPCIJA- Pet godina stagniramo i nazadujemo

korupcija

Bosna i Hercegovina je jedna od najkoruptivnijih zemalja u bližem i daljnjem okruženju, a situacija se neće promijeniti dok se ne promijene društvene okolnosti društva u kojem živimo.

Bosna i Hercegovina je jedna od najkoruptivnijih zemalja u bližem i daljnjem okruženju, a situacija se neće promijeniti dok se ne promijene društvene okolnosti društva u kojem živimo. Početkom godine je izašao podatak da se BiH, prema Indeksu percepcije korupcije Transparency International-a, nalazi na 83. mjestu, od ukupno 176 zemalja, sa ocjenom 39 na skali od 0 do 100, a rezultati pokazuju da posljednjih godina nije zabilježen nikakav napredak.

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) predstavio je rezultate Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2016. godinu, kojim svake godineTransparency International rangira zemlje širom svijeta u odnosu na percipirani nivo korupcije u javnom sektoru.

“Bosna i Hercegovina je ove godine dobila ocjenu 39, na skali od 0 do 100, gdje 0 predstavlja najviši nivo percipirane korupcije, dok 100 predstavlja najniži nivo korupcije, i nalazi se na 83. mjestu, od ukupno 176 zemalja uključenih u istraživanje”, rekli su iz Transparency International-a BiH.

BiH poziciju na listi CPI dijeli sa Albanijom, a i dalje se nalazi ispod Hrvatske (ocjena 49 i 55. mjesto), Crne Gore (ocjena 45 i 64. mjesto) i Srbije (ocjena 42 i 72. mjesto), dok su ispod BiH Makedonija, koja je najviše nazadovala u regionu (nalazi se na 90. mjestu, sa ocjenom 37) i Kosovo (ocjena 36 i 95. mjesto).

Da bi se korupcija smanjila, mora se sistematično raditi na tome, moraju se razvijati strategije i moći borbe protiv korupcije koja grize naše društvo. Trenutno je u našoj zemlji aktivna i Strategija za borbu protiv korupcije, koja se radi u period od 2015 -2019, a Ivana Korajlić, iz Transparency International-a BiH kaže da je ključni faktor uspješnosti Strategije njena provedba.

Strategija je poprilično sveobuhvatna, i u njeno kreiranje je bio uključen veliki broj institucija i organizacija, tako da su na taj način pokrivene ključne oblasti i mjere. TI BiH provodi redovan monitoring provođenja Strategije, i nažalost, iz ove organizacije kažu da rezultati pokazuju da uveliko kasnimo sa provođenjem mjera koje su bile predviđene za prvu godinu, a to znači da će ovo uticati i na provođenje ostalih mjera predviđenih u nakon toga.

“Nažalost, institucije još uvijek ne prepoznaju svoju ulogu u provođenju Strategije, a mjere koje su do sada provedene su uglavnom djelimično provođene samo od strane pojedinačnih institucija, te nisu ujednačeno provođene na svim nivoima vlasti. Takođe, pojedine mjere za koje se računa da su provedene, nisu dovoljno unaprijedile datu oblast (najbolji primjer su izmjene Zakona o finansiranju političkih partija), pa se samim tim ne mogu ni računati kao uspješne”, rekla je Korajlić za BUKU.

Ona ističe da je korupcija, nažalost, prisutna u svim segmentima društva, i smatra da ni jedan društveni sloj nije oslobođen korupcije. Najopasnija je, ističe Korajlić, politička korupcija, jer ona zapravo u velikoj mjeri uzrokuje korupciju i u svim drugim oblastima i ima najdalekosežnije posljedice, jer kompletan sistem počiva na koruptivnim osnovama.

“Pa tako i borba protiv korupcije mora početi od reformisanja načina donošenja odluka, načina funkcionisanja političkih partija, i otklanjanja političkih uticaja na institucije koje bi trebalo da budu nosilac borbe protiv korupcije, a s druge strane uticaj na rukovođenje javnim preduzećima i javnim nabavkama. Osnovni koraci podrazumijevaju prvo unapređenje zakonskog okvira, koji za državu koja se nalazu u ovakvom stanju mora biti mnogo restriktivniji, a zatim uspostavljanje institucionalnog sistema koji će ga moći efikasno provoditi – to podrazumijeva nezavisnost institucija, ali i adekvatne nadležnosti i kapacitete”, rekla je Ivana.

Naša sagovornica podsjeća da je TI BiH nedavno objavio rezultate Globalnog barometra korupcije, koji pokazuje da građani ne vide apsolutno nikakav napredak u prethodnih 5 godina, a to pokazuju i druga istraživanja, kao što je Indeks percepcije korupcije, prema kojem BiH stagnira u posljednjih pet godina.

“U pojedinim oblastima smo čak nazadovali, na primjer mehanizmi kao što je sprečavanje sukoba interesa su u periodu od tri godine gotovo ukinuti. Kada pogledamo rezultate procesuiranja korupcije, odnosno broj pravosnažnih presuda, ni tu nemamo napretka nikakvog. Jedini napredak vidi se u začetku provođenja preventivnih mehanizama od strane pojedinih institucija, ali iako je Strategijom propisana obaveza za sve institucije, to je još uvijek sporadično i sporo, a rezultate provođenja ovih mehanizama ćemo vidjeti tek nakon nekoliko godina”, kaže Korajlić.

Sanita Sivić, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciji borbe protiv korupcije, ističe da je borba protiv korupcije jedan od ključnih izazova vladavine prava u većini država iz procesa proširenja Evropske unije, u koje se ubraja i BiH, i povezana je sa poštivanjem pitanja temeljnih ljudskih prava, radom pravosudnih tijela i institucija, pravdom i unutrašnjim poslovima. Budući da se borbi protiv korupcije pridaje pažnja već u ranoj fazi procesa pristupanja Europskoj uniji, a da se otvaranje odgovarajućih poglavlja temelji na uvjerljivim rezultatima, BiH bi trebala pokazati odlučnost u poduzimanju konkretnih, sveobuhvatnih i održivih aktivnosti na suzbijanju koruptivnih praksi.

“Strategijom za borbu protiv korupcije 2015-2019. i Akcionim planom za njenu provedbu nastoji se učvrstiti dogovor o potrebi koordiniranoga, sveobuhvatnoga i sistemskog djelovanja protiv korupcije, čime će biti ojačane pretpostavke za uključivanje u Europsku uniju, ali i poboljšanje kvalitete života svih građana u BiH. U koncipiranju ovih strateških dokumenata primijenjen je tzv. integrirani pristup, tretiranjem svih bitnih oblasti borbe protiv korupcije – prevencije, represije i koordinacije. To podrazumijeva utemeljenost protivkoruptivnih aktivnosti na činjenicama, te takav pristup odlikuju transparentnost, nepristranost, stručnost, inkluzivnost, sveobuhvatnost, mjerljivost i orijentiranost na učinak, što su principi u borbi protiv korupcije koje zagovaraju Ujedinjeni narodi”, objašnjava za BUKU Sanita Sivić.

Iz Agencije kažu da je korupcija ozbiljan problem u savremenom svijetu koja je, u različitim oblicima i razmjerama, prisutna u svim segmentima bh. društva, a ističu da Agencija do sada, nažalost, nije imala kadrovskih i materijalnih kapaciteta da uradi vlastito istraživanje na tu temu i time dobije egzaktne pokazatelje. Međutim, prema prijavama iz 2016. godine koje su zaprimili, a kojih je bilo 139, najviše koruptivnih radnji (75) prijavljeno je u institucijama na državnom i entitetskom nivou, uredima, carinama, javnim preduzećima, opštinama i gradskim upravama.

“Prijave koje smo dobili u vezi sa tim odnosile su se na zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja, nesavjesno poslovanje, nepravilnosti u dodjeli grant sredstava, sukob interesa, nepravilnosti u radu, nepravilnosti u sprovođenju konkursnih procedura, nepravilnosti u sprovođenju javnih nabavki, nepravilnosti kod dodjela finansijske pomoći, te nepravilnosti prilikom imenovanja savjetnika”, ističe Sunita.

Ona napominje da se ulaganje u prevenciju korupcije u BiH još uvijek smatra izgubljenim vremenom i uzaludno bačenim sredstvima, dok je koordinacija, uopšteno rečeno, kada je u pitanju BiH, jedan od najvećih izazova s obzirom na unutarnje složeno ustrojstvo i političke prilike u BiH.

Sve dok se korupcijom sistemski ne pozabavimo, situacija se neće bitno promijeniti. Korupcija nije samo problem institucija zaduženih za borbu protiv korupcije, ona je problem svih građana BiH.

Onog momenta kada podignemo svijest građana da je netolerancija prema korupciji jedan od načina prevencije i borbe protiv korupcije, onda ćemo moći reći da smo postigli određene rezultate, sve do tad živjećemo u zemlji u kojoj su korupcija i nepotizam pojave koje su prihvaljive i koje se podrazumijevaju.