Dok u Siriji bjesni rat, sirijski investitori ulažu u BiH

U BiH djeluje na desetine kompanija čiji su vlasnici, suvlasnici ili investitori Sirijci.

Njihova ulaganja, prema podacima koje prenosi Jasmina Dževlan iz Agencije za promociju stranih investicija, iznose gotovo dva miliona eura.

“Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kod nadležnih sudova izvršena je registracija kompanija iz Sirije u iznosu od 1,8 miliona eura za period od 2009. do 2016. godine”, kaže Dževlan.​

Prema njenim riječima, radi se o 61 kompaniji iz Sirije na području Federacije BiH i Brčko Distrikta.

“Većina kompanija je sa osnivačkim kapitalom i većinom su to investitori koji su suosnivači sa nekim drugim kompanijama”, kaže Dževlan.

Radi se uglavnom o firmama koje se bave uvozom i izvozom, te tekstilom.

Podatak da u BiH djeluju investitori iz Sirije koji su svoja ulaganja počeli u vrijeme dok u toj zemlji bjesni rat djeluju donekle nestvarno.

Odgovore na to otkud ulagači iz Sirije mogu se naći u činjenici da su državljani te zemlje godinama prije sukoba na području bivše Jugoslavije živjeli ili se školovali, te su se vratili i odlučili ulagati.

Mustafa Bakou iz Udruženja Bosansko-sirijska solidarnost kaže kako su postojala interesovanja i za veća ulaganja, ali zbog birokratije i predrasuda investitori su otišli u susjedne zemlje.​

“Teško je da ovdje dobiju vizu i boravak. Ljudi zovu i pitaju i ja im kažem teško je i ne može i oni se onda vraćaju nazad ili idu na neko drugo mjesto”, navodi Bakou i dodaje kako se ne radi samo o Sirijcima.

“Imate i ljude iz drugih arapskih država koji su htjeli da ulažu, ali ste vidjeli i medijsku kampanju kako oni žele da se useljavaju i onda su otišli, ne samo u Srbiju već i u Hrvatsku. Hrvatska im sada nudi bolje osnove da dođu, a ovdje problemi, ne daju im, sprječavaju. Ja znam petoricu koji su trebali biti ovdje i onda su otišli u Srbiju”, objašnjava Bakou.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, Bosna i Hercegovina je prošle godine u Siriju izvezla robu u vrednosti od više od 600.00 konvertibilnih maraka, ponajviše drveta i sapuna, dok je uvezeno oko 200.000 konvertibnilnih maraka robe iz te zemlje, a najviše kafe i začina.