Ekonomija BiH: Između mogućnosti i realnosti

Perspektve za bh. ekonomiju su optimistične u izvještajima vladajućih struktura. Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija, prilikom preuzimanja funkcije u decembru 2019. godine, naveo je u svom ekspozeu citirajući podatke Svjetske banke da se za 2020. godinu očekuje ekonomski rast od 3,4 posto.

ekonomija, BiH
ekonomija, BiH

Prema podacima Centralne banke BiH, koje je objavila u Godišnjem izvještaju za 2019. godinu, industrijska proizvodnja, kao jedan od najznačajnijih indikatora ekonomske aktivnosti, bilježi pad od 4,6 posto za prvih pola prošle godine u Bosni i Hercegovini.

Stopa industrijske proizvodnje u eurozoni je takođe negativna, te se prema indikatorima poslovnog ciklusa može očekivati i negativna stopa rasta BDP u eurozoni, a što će se preliti i u Bosnu i Hercegovinu koja je ovisna o svojim ekonomskim partnerima, kaže predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Slabija ekonomska aktivnost u eurozoni, se odražava i na izvoz, koji već tri mjeseca uzastopno ima negativne stope rasta, kaže Vuković navodeći još nekoliko razloga koji su doprinijeli negativnom rezultatu na kraju 2019. godine.

”Prije svega opća klima u Evropi i svijetu je bila u protekloj godini vrlo nepovoljna za bh. gospodarstvo, od Brexita, promjene fiskalne politike u Francuskoj u Italiji, te pad metalnog sektora u Njemačkoj. Sve se to reflektiralo na Bosnu i Hercegovinu jer su naši najznačajniji ekonomski partneri, više od 75 posto, zemlje Evropske unije”, kaže Vuković i dodaje da je Vanjskotrgovinska komora nastojala otvoriti druga tržišta i u bliskoistočnoj regiji i Aziji kako bi ublažila negativne efekte.

Posljedice kosovskih taksi
Vuković podsjeća da je veliki izazov za bh. privredu u proteklih godinu dana bio i uvođenje taksi za bh. proizvode kosovske vlade, što je BiH koštalo više desetina miliona eura.

”Izgubili smo uvođenjem tih taksi i znatnim smanjenjem izvoza na Kosovo oko 80 miliona eura, što je za bh. privredu značajan gubitak. Takođe, izgubljen je i značajan broj radnih mjesta, zbog prekida izvoza jer su uspostavljene posebne proizvodne linije koje su ugašene kako je izvoz blokiran, a ljudi su ostali bez posla. To je i tipičan primjer kako se političke prilike negativno odražavaju na ekonomske aktivnosti”, ocjenjuje Vuković.

Podsetimo, Vlada Kosova uvela je novembra 2018. godine takse od 100 odsto na proizvode koje se u tu državu uvoze iz BiH i Srbije, sa ciljem “jačanja domaće proizvodnje, ekonomije i kosovske državnosti”.

Zašto se očekuje ekonomski rast?
Bez obzira na mnoge negativne trendove, u dokumentu Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, Informacije o perspektivama od 2020.-2022. godine, očekuje se ekonomski rast sa prosječnim stopama od preko tri posto godišnje.

Ekonomski rast ni prema prognozama međunarodnih finansijskih institucija neće biti impresivan u BiH u ovoj godini. Prognoza MMF-a od jedva tri odsto ne ulijeva sigurnost, s obzirom da je taj rast bio veći u prošloj godini. Nešto više optimizma dolazi od Svjetske banke koja predviđa rast od 3,4 odsto.

Prema podacima Unije za održivi povratak, više od 203.000 ljudi napustilo je Bosnu i Hercegovinu. Bh. firme osim sa gubitkom radne snage svakodnevno se suočavaju i sa manjom potražnjom jer je platežna moć bh. građana sve skromnija.

U Jedinstvenom registru računa Centralne banke BiH navedeno je da je krajem decembra 2019. godine u BiH bilo blokirano 95.256 računa poslovnih subjekata ili 184 više nego prethodnog mjeseca.

Ekonomistica Svetlana Cenić podsjeća da se svake godine vlasti ozbiljno bave samo time kako doći do kreditnih sredstava za finansiranje preglomaznog administrativnog aparata što dalje pogoršava stanje i agoniju u svakom segmentu života, jer ozbiljne ekonomske strategije niti ekonomskih planova koji bi zemlju izvukli iz krize nema.

”Privreda je odavno u kolapsu i nećemo se očigledno i dalje time baviti. Bitno je samo da se namaknu sredstva da ova administracija i ogromna birokratija funkcioniše i da se sačuvaju fotelje”, zaključuje Cenić.

Ona podsjeća da još nije napravljen plan kako zadržati školovani mladi kadar u Bosni i Hercegovini, a već pred kraj prethodne godine počela je priča o mogućem povećanju stope PDV-a u Bosni i Hercegovini, kako bi se na taj način, kaže Cenić, namakla dodatna sredstva s leđa građana.

Prepreke na putu napretka
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da BiH ne očekuje nikakav poseban napredak, a za to vidi dva razloga. Prvi je taj što je ova godina “potrošena” u formiranju vlasti na nivou BiH i FBiH, što je dovelo do toga da neke aktivnosti, koje su mogle dati svoj rezultat u 2020. godini, nisu realizovane.​

Prema Indeksu globalne konkurentnosti (Global Competitiveness Index – GCI ili Global Competitiveness Report) Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) za 2019. godinu BiH sada zauzima 103. mjesto (od 141 zemlje svijeta), što je znatno lošije u odnosu na 2013-2014 kada je bila na 87. mjestu (od 148 zemalja). BiH je značajno nazadovala u sve tri oblasti indeksa, a najviše u inovativnosti i sofisticiranosti biznisa.

BiH je u posljednje tri godine najlošije rangirana u regionu. Srbija je među 141 zemljom svijeta zauzela 72. mjesto, a Hrvatska 68. na rang listi Globalne konkurentnosti.

Kako MMF i Svjetska banka vide BiH?
MMF i Svjetska banka BiH vide kao zemlju koju, između ostalog, odlikuju loša kreditna sposobnost i veoma visok kreditni rizik, mala zaštita stranih investitora i njihovih prava. Ionako lošu poziciju dodatno kvare povremena zaoštravanja odnosa na domaćoj političkoj sceni.

Ekonomista Zoran Pavlović referirajući se na izvještaje međunarodnih institucija, ali i State Department-a, kaže da je očigledno kako svijet jako dobro poznaje prilike u BiH i slabosti bh. ekonomije kao i uzroke loše poslovne klime. Pavlović podsjeća da je osnovni problem u BiH nedostatak odgovornosti i sankcija za propuste.

”U svakoj normalnoj zemlji vlasti bi nakon takvih izvještaja nastojale da poprave stanje. Kod nas niko nema potrebu od ljudi koji primaju platu za to što vode zemlju, da situaciju popravlja i da stvara dobre prilike za investicije. S druge strane nemamo ni sankcija ni za neodgovornost, ni zloupotrebu položaja, ni za nerad i to je naš najveći problem.”

Pavlović vjeruje da dok god vlast ne shvati da je ekonomija prioritet, do tada će ona da trpi, investitori će zaobilaziti BiH, zemlje neće biti ni na mapi interesovanja, bez obzira na ogromne potencijale koje BiH ima.

Posted by on 2020-01-10. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login