Ekonomisti o sporazumima BiH i Srbije: Konačno s riječi na djela

Ekonomisti u BiH pozdravljaju zajedničku sjednicu ministara Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, ocjenjujući da se u posljednje vrijeme, nakon niza godina priče o potrebi bolje saradnje između dvije zemlje, čine konkretni potezi da se ta saradnja uistinu poboljša. Ekonomije Bosne i Hercegovine i Srbije su upućene jedna na drugu, a formiranje zajedničkih predstavništava koje je aktuelno ovih dana trebalo bi da donese rezultate već u narednoj godini.

Prvi put u proteklih 20. godina ministri dvije države BiH i Srbije dogovorili su konkretne korake za poboljšanje i političke i ekonomske saradnje. Bh. ekonomisti pozdravljaju potez koji govori da se sa riječi prešlo na djela.

Srbija i BiH: Dijalog i ekonomska saradnja najvažniji
”Meni je ovo, iskreno rečeno, baš kao melem na ranu jer dugi niz godina mi govorimo o prekograničnoj saradnji, regionalnoj saradnji, a ne pomeramo se s mrtve tačke. Ono što mene raduje to je taj ekonomski deo, a posebno me raduje sporazum o traženju nestalih, jer konačno je vreme da se konačno nešto ozbiljno radi na tom planu, da se i ta rak rana reši, očisti”, komentariše ekonomistica Svetlana Cenić.

Spremnost da se riješe otvorena politička pitanja otvara mogućnost i za bolju ekonomsku saradnju.

BiH i Srbija već bilježe rezultate u vanjskotrgovinskoj razmjeni koja će, prema procjenama u ovoj godini iznositi oko 1,5 milijardi konvertibilnih maraka.

Na nedavno održanom trilateralnom samitu sa Turskom dogovoreno je i zajedničko predstavništvo BiH i Srbije u Istanbulu.

Dvije zemlje imaju kompatibilne privrede još iz bivšeg sistema i vrijeme je da se te prednosti u potpunosti iskoriste poručuje ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić.
”Ovaj sastanak je potvrda i zeleno svjetlo preduzećima iz obje zemlje da mogu sarađivati i ostvarivati dobru saradnju i postizati onu željenu sinergiju. Ove dvije ekonomije su upućene jedna na drugu što pokazuje i vanjskotrgovinska razmjena koja je u uzlaznoj putanji”, ocjenjuje Hasić.

Hasić navodi oblasti kojima bi obje zemlje mogle profitirati u narednom periodu:

”Veliki infrastrukturni projekti koji se odnose prije svega na putnu infrastrukturu, zatim medije poput gasa i ostalog, ali očekuje se dobra saradnja i u oblastima poput turizma, zatim metaloprerađivačke tradicionalne industrije, a pogotovo namjenske proizvodnje koja je u velikoj uzlaznoj putanji pogotovo u zadnje dvije godine. Formirani su zajednički centri za metaloprerađivačku industriju poput onog u Zenici u vezi sa namjenskom proizvodnjom i metaloprerađivačkkom industrijom za zajednički nastup u zemljama EU.”

Ekonomisti podsjećaju da i Evropska unija insistira na dobroj regionalnoj saradnji gdje zemlje potencijalne članice uče kako da funkcionišu u okviru veće porodice kao što je Unija.

U ovoj priči ostaje otvoreno pitanje Kosova, sa kojim Bosna i Hercegovina za razliku od Srbije ima sve manju vanjskotrgovinsku razmjenu zbog uvođenja viza.

Ekonomistica Svetlana Cenić ocjenjuje kako bi bilo dobro da se i ovo pitanje što prije nađe u razgovorima o boljoj regionalnoj saradnji.

”Nadam se da će se danas postaviti pitanje zašto imamo tako rigorozne vize kada su građani Kosova u pitanju s obzirom da Srbija, tretirajući to kao unutrašnje pitanje, omogućava slobodu kretanja samo smo mi ‘veći katolici od pape’. Očigledno se čeka neki mig Srbije i ja se nadam da će premijer Vučić taj mig danas i dati i da će ga neko o tome i pitati”, konstatuje Svetlana Cenić.