‘Hoćemo u Italiju, ne u Pakistan’: Migranti kojima prijeti deportacija iz BiH

Povratak kući za Amira i Javerhana iz Pakistana, koji trenutno borave u Bihaću, gradu na zapadu Bosne i Hercegovine (BiH), nije opcija koja dolazi u obzir.

To će možda ipak morati pošto je BiH potpisala Sporazum o readmisiji s Islamskom Republikom Pakistan, 4. novembra u gavnom gradu te države Islamabadu.

„Želim otići u Italiju. U Pakistanu nema posla, nema obrazovanja… Mnogo je problema“, kaže Amir za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Javerhan iz Pešavara u Pakistanu, u Bosni i Hercegovini boravi već tri godine. Kao i Amir, želi ići u Italiju.

„Da, čuo sam da ćemo biti deportirani u Pakistan. Iz Sarajeva. Moja rodbina živi u Pakistanu. Za dva dana idem u Sarajevo, pa onda u Pakistan“, kaže Javerhan.

U srijedu 4. novembra, u glavnom gradu Pakistana Islamabadu, ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić i ministar unutrašnjih poslova Pakistana Ijaz Ahmed Shah, potpisali su Sporazum o readmisiji između dvije zemlje.

Sporazum podrazumijeva spremnost zemalja da se uključe u međunarodne akcije sprečavanja nelegalne migracije. Njime se reguliraju pitanja prihvata vlastitih državljana, državljana trećih država i osoba bez državljanstva koje borave na teritoriji ugovorne strane u suprotnosti s njihovim zakonima.

Prema utvrđenom prijedlogu protokola, nadležni organi za primanje, podnošenje i obradu zahtjeva za readmisiju, kao i onih za tranzit, su Ministarstvo sigurnosti za Bosnu i Hercegovinu i Ministarstvo unutrašnjih poslova za Islamsku Republiku Pakistan.

Readmisija i prihvat državljana dviju država, te tranzit stranaca, odvijat će se preko međunarodnih aerodroma u Sarajevu i Islamabadu.

Međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine
Iz Ureda Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u Sarajevu, uz napomenu da još nisu vidjeli Sporazum i njegove odluke, pozdravljaju „sve napore Bosne i Hercegovine da iznađe legalna i sigurna rješenja za ljude od kojih se mnogi nalaze u teškoj situaciji, neki od njih su u rukama krijumčara“.

„Iz perspektive UNHCR-a, agencije UN-a za izbjeglice, međunarodnog zakonodavstva, te same stečevine Evropske unije, jako je važno biti svjestan posebnosti pristupa prema onim licima koja su u potrebi za međunarodnom zaštitom“, kazao je Dorijan Klasnić, glasnogovornik UNHCR-a u BiH.

Klasnić naglašava da će UNHCR u suradnji s Ministarstvom sigurnosti BiH pratiti provedbu navedenog sporazuma „s ciljem pomoći vlastima da što kvalitetnije provode u praksi svoje konvencijske obveze, uključujući poštivanje osnovnih načela konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine“.

„Jedno od temeljnih načela za pitanje zaštite izbjeglica je načelo non-refoulement, načelo zabrane protjerivanja ili vraćanja. To načelo štiti one osobe koje su u postupku traženja azila i one koje su dobile status izbjeglice ili međunarodne zaštite u Bosni i Hercegovini od prisilnog vraćanja na bilo koje područje gdje postoji vjerovatnost da bi bili proganjani, mučeni, ubijeni, tj. područjima na kojima ne mogu dobiti zaštitu neke države“, kaže Klasnić za RSE.

Iz UNHCR-a za RSE objašnjavaju da se Sporazum o readmisiji ne odnosi na ljude koji zatraže azil u BiH.

„Svakako u Bosni i Hercegovini, u ovom trenutku ne govorimo o velikom broju ljudi koji se nalaze u statusu azilanata, dobivanje azila je proces koji traje. Postupak azila je u Bosni i Hercegovini trenutno u određenim problemima zbog velikog broja ljudi koji se nalaze u zemlji i mjera koje sada nastupaju u situaciji COVID-a, tako da trebamo svi zajedno poduzeti sve korake kako se ne bi dogodilo da nam ljudi koji su stvarno u potrebi za zaštitom promaknu i da im ne možemo pružiti zaštitu, odnosno da im Bosna i Hercegovina tu zaštitu ne može pružiti“, kaže Klasnić.

Oko 50 osoba porijeklom iz Pakistana zatražilo je azil u BiH, a određeni broj ljudi to tek želi učiniti, podaci su UNHCR-a.

Od ukupnog broja migranata u BiH, njih oko 10.000, 6.000 je smješteno u centre koje uglavnom vodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), a koje uglavnom plaća Europska komisija. Od 6.000 osoba registriranih u centrima, podaci UNHCR-a su da je oko 25 posto osoba iz Pakistana.

Oko 3.500 ljudi su na otvorenom, na ulicama bh. gradova.