Imamo milion hektara neobrađenih polja

Dok svake godine uvezemo količine povrća i žitarica čija se vrijednost mjeri stotinama miliona KM, u BiH je u korov zaraslo više od milion hektara poljoprivrednog zemljišta.

U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS naglašavaju da je poražavajući podatak da na svakog nezaposlenog u BiH idu čak dva hektara neobrađenog zemljišta.
Posebno zabrinjava činjenica da je u RS svake godine sve manje oraničnih površina, što potvrđuje podatak da je deceniju unazad iščezlo skoro 20.000 hektara njiva i bašta. Analiza Zavoda za statistiku RS pokazuje da su, naime, ove površine 2006. godine pokrivale 596.000, a lani 577.000 hektara.

Poljoprivrednici od svojih njiva ruke dižu prvenstveno radi visoke cijene obrade zemlje, te nemogućnosti da, zbog jeftinih roba iz uvoza i nepostojanja zaštitne domaće politike, prodaju ono što su uzgojili. Svjesni su da je zemlja resurs koji bi, u slučaju veće iskorištenosti, mogao i trebao da bude mehanizam za zaustavljanje nekontrolisanog uvoza hrane, ali su izgubili vjeru da će se to bar u skorijoj budućnosti desiti.

A situacija u ovom pogledu je takva da smo 2013, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, uvezli 210,1 miliona, a prošle godine 244 miliona KM žitarica. S druge strane, prošle godine smo ovih poljoprivrednih kultura izvezli tek 34,4 miliona KM ili čak sedam puta manje u odnosu na vrijednost uvoza.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da je za očekivati i porazniju statistiku, s obzirom na to da je sve manje proizvođača hrane.

“Podatak do kojeg smo došli da je u BiH čak milion hektara zemljišta neobrađeno, dovoljno govori o tome kojim putem ide naša poljoprivreda. Proporcionalno smanjenju oraničnih površina, smanjuje se i broj ratara, koji mahom napuštaju sela. Odlaze u gradove, po cijenu da će raditi na crno, za minimalac ili osrednju platicu, jer im je ona, ipak, sigurnija nego da nastave da se bave zemljoradnjom”, naglašava Marinković.

Upozorava da ovakva praksa, međutim, ide u korist uvoza koji je, ionako, uzeo danak domaćoj ekonomiji.

“Nažalost, u BiH ni na kojem nivou ne postoje mjere zaštite domaće proizvodnje. Zato ne čudi što poljoprivrednici napuštaju svoja ognjišta, a oranice ostavljaju da korov raste po njima”, kaže Marinković.

Iz Udruženja stočara RS upozoravaju da je od 2010. godine broj poljoprivrednika sa 70.000 “sletio” na 20.000.

“U proteklih šest godina broj mljekara je sa 12.000 smanjen na svega 4.500. To dovoljno govori u prilog činjenici da je situacija u poljoprivredi prilično teška i da jedva opstajemo. ” ističe predsjednik ovog udruženja Vladimir Usorac.