Kako stranački depolitizovati Predsjedništvo BiH?

Predsjedništvo BiH

Predsjedništvo BiH

Podijeljena su mišljenja o inicijativi koja, po uzoru na susjedne zemlje ili zemlje Evropske unije, predviđa depolitizaciju Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Inicijativa podrazumijeva izmjenu Izbornog zakona, prema kojem se propisuje da izabrani član Predsjedništva BiH ne smije biti i član političke stranke, odnosno po stupanju na dužnost, treba podnijeti ostavku na stranačke dužnosti.

Inicijator ovih izmjena Izbornog zakona bio je državni parlamentarac Denis Bećirović, ali nije bilo dovoljno ruku u Predstavničkom domu Parlamenta BiH da je podrže.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine trebaju raditi profesionalno, odgovorno i u interesu svih građana, tvrdi Bećirović.

“U BiH ima dodatnih razloga zašto treba jednu takvu inicijativu prihvatiti. Trenutno u Predsjedništvu imate ljude koji su u svojoj ličnosti objedinili najvišu državnu funkciju, a istovremeno imaju i najviše stranačke funkcije. Ustvari, suština ove inicijative je da na neki način suzimo partokratiju u Bosni i Hercegovini, a da povećamo demokratiju i odgovornost”, ističe Bećirović.

To je samo početak depolitizacije. Trenutno većina članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine veći dio svoje političke energije usmjerava u pravcu realiziranja svojih parcijalnih uskostranačkih ciljeva, a ne opštih i državnih prioriteta zbog kojih su i birani na te funkcije, navodi Bećirević.

“Mislim da nakon toga treba depolitizirati predsjednike oba bh. entiteta. Oni se svi, izgleda, ponašaju kao gospodari života i smrti u Bosni i Hercegovini. To je apsolutno neprihvatljivo”, ocjenjuje parlamentarac Bećirović.

Od tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dva su lideri stranaka, Stranke demokratske akcije (SDA) – Bakir Izetbegović, i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) – Dragan Čović, dok je Mladen Ivanić počasni predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP). Članovi ovih stranaka imaju podijeljeno mišljenje o ovoj inicijativi.

“Na žalost, mi još živimo mirovni sporazum u Bosni i Hercegovini, a stremimo ka Evropskoj uniji. U sistemu kakav jeste, trenutno bi bilo nemoguće da kandidati koji budu izabrani u Predsjedništvo, a bez političke podrške stranaka koje onda čine većine po raznim nivoima vlasti, naprave kvalitetan iskorak u ovakvom ustavnom uređenju u Bosni i Hercegovini. Takva je inicijativa možda i opće prihvaćena, ali na žalost, danas je ona i nemoguća i nerealna”, riječi su Asima Sarajlića, državnog poslanika i potpredsjednika Stranke demokratske akcije.

Za razliku od stranačkog kolege, takođe državni poslanik Šemsudin Mehmedović smatra da članovi Predsjedništva trebaju biti depolitizovani.

Za stranačke sastanke, koji se često održavaju u zgradi Predsjedništva BiH, Mehmedović tvrdi da tako šalju negativnu poruku onima koji su ih birali.

“Šalju poruku da je zapravo dominantna politika njihovih političkih stranaka, i u kadrovskom smislu i u provođenju politika. Stoga, to nije dobro jer bi članovi Predsjedništva na platformama bilo koje političke opcije, kada budu izabrani, trebali da budu članovi Predsjedništva svih građana BiH, bez obzira što imaju i nacionalni predznak”, ukazuje Mehmedović.

Šemsudin Mehmedović se nada da će implementacijom presude “Sejdić–Finci” i to pitanje riješiti.

“Smatram da u Predsjedništvu ne bi trebalo da se održavaju bilo kakvi jednostranački ili uskostranački razgovori. Predsjedništvo treba da služi svojoj svrsi u smislu ovlaštenja koja imaju – to je pitanje vanjske politike, pitanje obrane Bosne i Hercegovine, to su ključni zadaci i, naravno, budžet BiH”, konstatuje Mehmedović.

Predrag Kožul iz Hrvatske demokratske zajednice smatra da sadašnja pozicija, koja jednoj osobi omogućava istovremeno obavljanje funkcije člana Predsjedništva BiH i lidera stranke, daje veću mogućnost djelovanja.

“Haj’mo biti praktični: možda je u ovom trenutku u Bosni i Hercegovini ova inicijativa preuranjena. U ovom trenutku imamo puno važnijih problema. Trebali bi se fokusirati upravo oni ljudi koji su članovi Predsjedništva u vođstvu – dva čovjeka su na čelu stranaka, i to u nekim stvarima u našoj trenutnoj situaciji i pomaže. Primjer toga je sve ono što je član Predsjedništva Dragan Čović u posljednjih godinu dana napravio vezano za evropski put BiH. Taj dio mu je zaista olakšavala pozicija i člana Predsjedništva i predsjednika jedne političke stranke, HDZ-a BiH, koja je u vlasti”, stav je Kožula.

Staša Košarac, predsjedavajući Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Parlamentu BiH, kaže da se depolitizacija u državi zloupotrebljava.

“Lično u tome ne vidim ništa loše, da lideri političkih partija obavljaju ključne pozicije. Mislim da se riječ ‘depolitizacija’ vrlo često zloupotrebljava. Mislim da je Predsjedništvo upravo mjesto gdje se donose političke odluke. Prema tome, mislim da se često koriste neke populističke metode i inicijative kako bi se skrenula pažnja na neke političke procese u ovoj zemlji. Definitivno, možemo da sudimo o tome kako Predsjedništvo radi, da analiziramo rad Predsjedništva, ma koje da je ono strukture, ali ne vidim ništa sporno da lideri političkih partija obavljaju najodgovornije političke funkcije u zemlji”, kaže Košarac.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, objašnjava zašto treba podržati ovaku incijativu.

“U današnjoj konstelaciji snaga, ne znamo kada nastupaju kao članovi Predsjedništva, a kada kao članovi svojih političkih stranaka, tako da se ne može vidjeti šta je stav Predsjedništva, a šta je stav političke stranke. Mi živimo po mnogo čemu u specifičnoj zemlji, jer kod nas su stranke u svim sferama života”, ocjenjuje Šehić.

Toliko je jak stranački pristup rješavanju svih problema, dodaje Šehić, tako da je predstavničko tijelo i građana i naroda izgubilo demokratski kapacitet.

“Ono se koristi kao transmisija za donošenje određenih odluka, koje su već ranije dogovorili i kao članovi Predsjedništva, i kao lideri političkih stranaka. U prvoj fazi mi nećemo imati neke koristi od ove inicijative, jer oni će eventualno podnositi ostavke na funkcije u političkoj stranci, oni će duboko ostati u strankama”, zaključuje Vehid Šehić.

Posted by on 2016-12-16. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login