Koga briga što građani napuštaju BiH

Bosnu i Hercegovinu je za deset mjeseci ove godine napustilo oko 35.000 građana. Najalarmantnija situacija je na području Doboja odakle je otišlo 2.660 osoba.

Za odlazak se sprema i 21-godišnji Dobojlija Saša Stojanović. On je medicinski tehničar i nije našao posao u tom gradu od završetka školovanja. Njegova želja je otići u Austriju.

“Stanje je takvo da, ili mi treba jaka veza, ili 5.000 maraka (više od 2.500 eura) da bi dobio posao. Zbog toga sam odlučio da učim jezik, završim papirologiju i odem odavde, a posla u inostranstvu ima koliko hoćete”, kaže Stojanović.

U ovoj godini najviše je ljudi koji su napustili Bosansku Posavinu, njih oko 11.000. Njemačka, Austrija, Švedska, Švicarska, su zemlje koje su “najtraženije” za odlazak.

Nermin Smailbašić se nakon rata vratio u kuću u okolinu Doboja. Šest godina je radio u firmi u kojoj nije imao zdravstveno i penziono osiguranje, a onda je odlučio da zauvijek napusti rodni grad i ode u Hrvatsku.

“Radim kao poslovođa, imam stalne papire u Hrvatskoj. Prijavljen sam i mogu duplo više zaraditi tamo, nego ovdje”, navodi Smailbašić.

Bosnu i Hercegovinu je u protekle četiri godine napustilo više od 150.000 osoba, podaci su Unije za održivi povratak BiH. Ekonomska kriza, nepoštivanje osnovnih ljudskih prava i politička situacija, najčešći su razlozi odlaska.

Tako je, primjerice, u okolini Brčkog, u pojedinim selima, stanovništvo prepolovljeno. Tome svjedoči i Dubravko Barišić.

“Samo u mojoj lokalnoj zajednici, Donji Rahić, 2002. je živjelo 230 stanovnika. Sada ih ima 105. Više od polovine stanovnika je nestalo, ljudi napuštaju posao i odlaze ‘trbuhom za kruhom’, a niko nema odgovore na te probleme. Ova djeca i porodice koje su otišle su nepovratno izgubljene za ovu zemlju”, poručuje Barišić.

U Uniji za održivi povratak BiH, nevladinoj organizaciji koja se godinama bavi povratničkom populacijom, kažu kako oko dva miliona građana živi u dijaspori, ali da vlast to uopšte nije briga, jer bi u suprotnom imala neki plan.

Predsjednica Unije Mirhunisa Zukić tvrdi da su za ovakvo stanje najviše odgovorni političari.

“Mi hitno, danas popodne, šaljemo pismo članovima Predsjedništva BiH da zajednički ili odvojeno, idu u Posavinu. Od njih stalno čujete, ovi su ugroženi, oni su ugroženi, neka odu tamo i poruče tim građanima šta realno mogu očekivati i šta će oni poduzeti u institucijama vlasti. Ljudi su umorni, jer razmišljaju: ‘Nemojte me štititi, dajte mi šansu’. Oni štite nekoga koga više nema u Bosni i Hercegovini”, kaže Zukić.

Prema podacima Agencije za statistiku Njemačke, broj Bosanaca i Hercegovaca u toj zemlji povećao se za oko 10.500.

No, koliko bh. vlast “gura glavu u pijesak” pred ovim problemom, možda najbolje ilustruje izjava predsjednika Vlade Federacije BiH Fadila Novalića koji je prije nekoliko mjeseci konstatovao kako za ovaj bh. entitet iseljavanje nije problem, već negativan trend nataliteta, upoređujući BiH sa Njemačkom, koja, kako je rekao, ima isti problem sa iseljavanjem.